hrv-srb-logo

Learn Croatian & Serbian language


  • Home
  • Audio Story
    • Beginner Level
    • Intermediate
    • Advanced
  • Grammar Exercises
    • Exercises By Level
    • Grammatical Cases
    • Grammatical Tenses
  • Audio Novels
  • Video Lessons
  • Blog
  • About me & Contact
  • Register
  • Login
  • Account

  • Baka soli pamet mami dok idu u grad

    Learn: All the cases in the same place

    CROATIAN VERSION

    Questions

    Baka nije voljela grad, ali je ลพivjela u gradu.

    Baka je iลกla kod doktora iako nije vjerovala doktorima.

    Njezina kฤ‡er je iลกla s njom u grad kad je imala termin.

    Zaลกto se mama razljutila na baku?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – CRO

    Moja baka je cijeli ลพivot ลพivjela na selu. Nije ฤesto bila u velikim gradovima. Grad joj se nije sviฤ‘ao i nije priฤala o gradovima. Uvijek kad je morala putovati u grad, govorila je: โ€žOsjeฤ‡am se kao da moram iฤ‡i u dลพunglu.โ€ย 

    Kad je ostarila, morala je posjeฤ‡ivati doktore, a doktori su bili u gradu. Iako nije vjerovala doktorima, kad je imala termin, iลกla je u bolnicu s mojom mamom, svojom kฤ‡erkom. Moja mama je uvijek htjela pomoฤ‡i baki. Iลกle su autom. Mama je vozila.

    Kad su se mama i ona vozile kroz grad, baka joj je stalno govorila: โ€žPazi, kฤ‡eri, semafor! Gle, pogazit ฤ‡eลก ฤovjeka, boลพe, boลพeโ€ฆโ€.

    Jednom je mama postala baลก nervozna zbog bake i njezinih komentara i rekla joj je: โ€žSad je dosta. Prestani mi soliti pamet! Izaฤ‘i iz auta i idi sama. Blizu bolnice smo. Idi po ovim stepenicama i skreni u ulicu lijevo. Neฤ‡eลก se viลกe ponaลกati tako bezobrazno prema meni!โ€

    VOCABULARY

    • dลพungla – jungle
    • ostariti – to get old
    • posjeฤ‡ivati -imperfective form of “posjetiti” – to visit
    • iako – although
    • termin – appointment
    • semafor – traffic lights
    • pogaziti – to run over
    • boลพe – oh god
    • prestati (prestani) – to stop
    • soliti pamet (phrase) – to tell what to do
    • stepenice – stairs
    • ponaลกati se – to behave
    • bezobrazno – rude, saucy

    SERBIAN VERSION

    Questions

    Baba nije volela grad, ali je ลพivela u gradu.

    Baka je iลกla kod lekara iako nije verovala lekarima.

    Njena ฤ‡erka je iลกla s njom u grad kad je imala termin.

    Zaลกto se mama razljutila na baku?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – SRB

    Cyrillic

    ะœะพั˜ะฐ ะฑะฐะฑะฐ ั˜ะต ั†ะตะปะธ ะถะธะฒะพั‚ ะถะธะฒะตะปะฐ ะฝะฐ ัะตะปัƒ. ะะธั˜ะต ั‡ะตัั‚ะพ ะฑะธะปะฐ ัƒ ะฒะตะปะธะบะธะผ ะณั€ะฐะดะพะฒะธะผะฐ. ะ“ั€ะฐะด ั˜ะพั˜ ัะต ะฝะธั˜ะต ัะฒะธั’ะฐะพ ะธ ะฝะธั˜ะต ะฟั€ะธั‡ะฐะปะฐ ะพ ะณั€ะฐะดะพะฒะธะผะฐ. ะฃะฒะตะบ ะบะฐะด ั˜ะต ะผะพั€ะฐะปะฐ ะดะฐ ะฟัƒั‚ัƒั˜ะต ัƒ ะณั€ะฐะด, ะณะพะฒะพั€ะธะปะฐ ั˜ะต: โ€žะžัะตั›ะฐะผ ัะต ะบะฐะพ ะดะฐ ะผะพั€ะฐะผ ะดะฐ ะธะดะตะผ ัƒ ัŸัƒะฝะณะปัƒ.โ€ย 

    ะšะฐะด ั˜ะต ะพัั‚ะฐั€ะธะปะฐ, ะผะพั€ะฐะปะฐ ั˜ะต ะดะฐ ะฟะพัะตั›ัƒั˜ะต ะปะตะบะฐั€ะต, ะฐ ะปะตะบะฐั€ะธ ััƒ ะฑะธะปะธ ัƒ ะณั€ะฐะดัƒ. ะ˜ะฐะบะพ ะฝะธั˜ะต ะฒะตั€ะพะฒะฐะปะฐ ะปะตะบะฐั€ะธะผะฐ, ะบะฐะด ั˜ะต ะธะผะฐะปะฐ ั‚ะตั€ะผะธะฝ, ะธัˆะปะฐ ั˜ะต ัƒ ะฑะพะปะฝะธั†ัƒ ัะฐ ะผะพั˜ะพะผ ะผะฐะผะพะผ, ัะฒะพั˜ะพะผ ั›ะตั€ะบะพะผ. ะœะพั˜ะฐ ะผะฐะผะฐ ั˜ะต ัƒะฒะตะบ ั…ั‚ะตะปะฐ ะดะฐ ะฟะพะผะพะณะฝะต ะฑะฐะบะธ. ะ˜ัˆะปะต ััƒ ะบะพะปะธะผะฐ. ะœะฐะผะฐ ั˜ะต ะฒะพะทะธะปะฐ.

    ะšะฐะด ััƒ ัะต ะผะฐะผะฐ ะธ ะพะฝะฐ ะฒะพะทะธะปะต ะบั€ะพะท ะณั€ะฐะด, ะฑะฐะบะฐ ั˜ะพั˜ ั˜ะต ัั‚ะฐะปะฝะพ ะณะพะฒะพั€ะธะปะฐ: โ€žะŸะฐะทะธ, ะบั›ะตั€ะธ, ัะตะผะฐั„ะพั€! ะ“ะปะต, ะฟะพะณะฐะทะธั‚ ั›ะตัˆ ั‡ะพะฒะตะบะฐ, ะฑะพะถะต, ะฑะพะถะตโ€ฆโ€.

    ะˆะตะดะฝะพะผ ั˜ะต ะผะฐะผะฐ ะฟะพัั‚ะฐะปะฐ ะฑะฐัˆ ะฝะตั€ะฒะพะทะฝะฐ ะทะฑะพะณ ะฑะฐะบะต ะธ ัšะตะฝะธั… ะบะพะผะตะฝั‚ะฐั€ะฐ ะธ ั€ะตะบะปะฐ ั˜ะพั˜ ั˜ะต: โ€žะกะฐะด ั˜ะต ะดะพัั‚ะฐ. ะŸั€ะตัั‚ะฐะฝะธ ะดะฐ ะผะธ ัะพะปะธัˆ ะฟะฐะผะตั‚! ะ˜ะทะฐั’ะธ ะธะท ะบะพะปะฐ ะธ ะธะดะธ ัะฐะผะฐ. ะ‘ะปะธะทัƒ ะฑะพะปะฝะธั†ะต ัะผะพ. ะ˜ะดะธ ะฟะพ ะพะฒะธะผ ัั‚ะตะฟะตะฝะธั†ะฐะผะฐ ะธ ัะบั€ะตะฝะธ ัƒ ัƒะปะธั†ัƒ ะปะตะฒะพ. ะะตั›ะตัˆ ัะต ะฒะธัˆะต ะฟะพะฝะฐัˆะฐั‚ะธ ั‚ะฐะบะพ ะฑะตะทะพะฑั€ะฐะทะฝะพ ะฟั€ะตะผะฐ ะผะตะฝะธ!โ€

    Latin

    Moja baba je celi ลพivot ลพivela na selu. Nije ฤesto bila u velikim gradovima. Grad joj se nije sviฤ‘ao i nije priฤala o gradovima. Uvek kad je morala da putuje u grad, govorila je: โ€žOseฤ‡am se kao da moram da idem u dลพunglu.โ€ย 

    Kad je ostarila, morala je da poseฤ‡uje lekare, a lekari su bili u gradu. Iako nije verovala lekarima, kad je imala termin, iลกla je u bolnicu sa mojom mamom, svojom ฤ‡erkom. Moja mama je uvek htela da pomogne baki. Iลกle su kolima. Mama je vozila.

    Kad su se mama i ona vozile kroz grad, baka joj je stalno govorila: โ€žPazi, kฤ‡eri, semafor! Gle, pogaziฤ‡eลก ฤoveka, boลพe, boลพeโ€ฆโ€.

    Jednom je mama postala baลก nervozna zbog bake i njenih komentara i rekla joj je: โ€žSad je dosta. Prestani da mi soliลก pamet! Izaฤ‘i iz kola i idi sama. Blizu bolnice smo. Idi po ovim stepenicama i skreni u ulicu levo. Neฤ‡eลก se viลกe ponaลกati tako bezobrazno prema meni!โ€

    VOCABULARY

    • ัŸัƒะฝะณะปะฐ / dลพungla – jungle
    • ะพัั‚ะฐั€ะธั‚ะธ / ostariti – to get old
    • ะฟะพัะตั›ะธะฒะฐั‚ะธ / poseฤ‡ivati -imperfective form of “posjetiti” – to visit
    • ะธะฐะบะพ / iako – although
    • ั‚ะตั€ะผะธะฝ / termin – appointment
    • ัะตะผะฐั„ะพั€ /semafor – traffic lights
    • ะฟะพะณะฐะทะธั‚ะธ / pogaziti – to run over
    • ะฑะพะถะต / boลพe – oh god
    • ะฟั€ะตัั‚ะฐั‚ะธ (ะฟั€ะตัั‚ะฐะฝะธ) / prestati (prestani) – to stop
    • ัะพะปะธั‚ะธ ะฟะฐะผะตั‚ / soliti pamet (phrase) – to tell what to do
    • ัั‚ะตะฟะตะฝะธั†ะต / stepenice – stairs
    • ะฟะพะฝะฐัˆะฐั‚ะธ ัะต / ponaลกati se – to behave
    • ะฑะตะทะพะฑั€ะฐะทะฝะพ / bezobrazno – rude, saucy

    Translation

    Moja baka je cijeli ลพivot ลพivjela na selu. / Moja baba je celi ลพivot ลพivela na selu.

    My grandmother lived in the village all her life.

    Nije ฤesto bila u velikim gradovima.

    She was not often in big cities.

    ย Grad joj se nije sviฤ‘ao i nije priฤala o gradovima.

    She didn’t like the city and didn’t talk about cities.

    Uvijek kad je morala putovati u grad, govorila je: โ€žOsjeฤ‡am se kao da moram iฤ‡i u dลพunglu.โ€ย / Uvek kad je morala da putuje u grad, govorila je: โ€žOseฤ‡am se kao da moram da idem u dลพunglu.โ€ย 

    Whenever she had to travel to the city, she said, “I feel like I have to go to the jungle.”

    Kad je ostarila, morala je posjeฤ‡ivati doktore, a doktori su bili u gradu. / Kad je ostarila, morala je da poseฤ‡uje lekare, a lekari su bili u gradu.

    When she got older, she had to visit doctors, and the doctors were in town.

    Iako nije vjerovala doktorima, kad je imala termin, iลกla je u bolnicu s mojom mamom, svojom kฤ‡erkom. / Iako nije verovala lekarima, kad je imala termin, iลกla je u bolnicu sa mojom mamom, svojom ฤ‡erkom.

    Although she didn’t trust doctors, when she had an appointment, she went to the hospital with my mom, her daughter.

    Moja mama je uvijek htjela pomoฤ‡i baki. Iลกle su autom. Mama je vozila. / Moja mama je uvijek htela da pomogne baki. Iลกle su kolima. Mama je vozila.

    My mom always wanted to help grandma. They went by car. Mom was driving.

    Kad su se mama i ona vozile kroz grad, baka joj je stalno govorila: โ€žPazi, kฤ‡eri, semafor! Gle, pogazit ฤ‡eลก/pogaziฤ‡eลก ฤovjeka/ฤoveka, boลพe, boลพeโ€ฆโ€.

    When my mom and she were driving through the city, my grandmother constantly said to her: “Watch out, daughter, the traffic lights! Look, you will run over the man, oh God, oh Godโ€ฆโ€.

    Jednom je mama postala baลก nervozna zbog bake i njezinih komentara i rekla joj je: โ€žSad je dosta.

    Once, mom got really nervous because of grandma and her comments and said to her: “That’s enough now.

    Izaฤ‘i iz auta i idi sama. Blizu bolnice smo. Idi po ovim stepenicama i skreni u ulicu lijevo/levo. Neฤ‡eลก se viลกe ponaลกati tako bezobrazno prema meni!โ€

    Get out of the car and go alone. We are near the hospital. Go up these stairs and turn left into the street. You won’t behave so rude toward me anymore!โ€

    Analysis

    Let’s analyze the text from the beginning considering the cases that are used.

    LEGEND:

    NOM – nominativ, basic form

    GEN – genitiv

    DAT – dativ

    AK – akuzativ

    VOK – vokativ

    LOK – lokativ

    INST – instrumental

    CRO: Moja baka (NOM) je cijeli ลพivot (AK) ลพivjela na selu (LOK).

    SRB: Moja baba (NOM) je celi ลพivot (AK) ลพivela na selu (LOK).

    Maybe you wonder why cijeli ลพivot/ celi ลพivot is akuzativ. The answer is that we use akuzativ when expressing period, like for whole life, for a year, for a month… – cijeli/celi ลพivot, jednu godinu, jedan mjesec/mesec…

    Nije ฤesto bila u velikim gradovima (LOK, plural).

    Grad (NOM) joj se nije sviฤ‘ao i nije priฤala o gradovima (LOK).

    Reminder: Lokativ comes after the connectors u, na, po, prema, o.

    Uvijek/uvek kad je morala putovati u grad (AK), govorila je: โ€žOsjeฤ‡am/oseฤ‡am se kao da moram iฤ‡i u dลพunglu (AK).โ€ย 

    In both examples, it’s about direction – akuzativ.

    CRO: Kad je ostarila, morala je posjeฤ‡ivati doktore (AK), a doktori (NOM, plural) su bili u gradu (LOK).

    SRB: Kad je ostarila, morala je da poseฤ‡uje lekare (AK), a lekari (NOM, plural) su bili u gradu (LOK).

    Iako nije vjerovala doktorima/verovala lekarima (DAT, plural), kad je imala termin (AK), iลกla je u bolnicu (AK) sa mojom mamom (INST), svojom kฤ‡erkom (INST).

    Moja mama (NOM) je uvijek htjela pomoฤ‡i/uvek htela da pomogne baki (DAT).

    Iลกle su autom/kolima (INST). Mama (NOM) je vozila.

    Kad su se mama (NOM) i ona vozile kroz grad (AK), baka (NOM) joj je stalno govorila: โ€žPazi, kฤ‡eri (VOK), semafor! Gle, pogazit ฤ‡eลก ฤovjeka (AK)/pogaziฤ‡eลก ฤoveka (AK), boลพe, boลพeโ€ฆ (VOK)โ€.

    Here we have 2 uses of vokativ – kฤ‡eri and boลพe – because she’s referring to her daughter and God. Did you know that God – Bog – in vokativ sounds Boลพe. It’s because a vocal change called palatalizacija occurs.

    Jednom je mama (NOM) postala baลก nervozna zbog bake (GEN) i njezinih komentara (GEN, plural) i rekla joj (DAT) je: โ€žSad je dosta.

    Prestani mi (DAT) soliti pamet (AK)! / Prestani da mi (DAT) soliลก pamet (AK)!

    Izaฤ‘i iz auta/kola (GEN) i idi sama.

    Blizu bolnice (GEN) smo. Idi po ovim stepenicama (LOK) i skreni u ulicu (AK) lijevo/levo.

    Neฤ‡eลก se viลกe ponaลกati tako bezobrazno prema meni! (LOK)โ€

    Remember that “ja” in lokativ/dativ has long and short form, just like all other pronouns. Meni is a long form and it’s used always with a prepositions, like prema in the example above. The short form is mi and it’s used in all other cases, like Rekla mi je, Dao mi je…

    What does SOLITI PAMET mean and when can you use it?

    Soliti pamet literally means to salt my brain or mind.

    The phrase is used in Croatian and Serbian languages when someone is constantly saying what you should do. They’re giving you advice you haven’t asked for. They behave like they’re smarter than you and that annoys you. Then you can say – Ne soli mi pamet!

    soliti pamet
    Source: ล krabac – Facebook

    Pamet is used like a synonym for mozak (brain) or um (mind) only in the phrases. Except for this one, we often say: “Siลกao/la si s pameti!” That means “You climbed down your mind” literally. It’s used when you can not believe what someone did, how stupid thing.

    Let’s practice!

    Complete the sentences with the nouns in the correct case form.

    1.

    Zovem (sestra). ลฝelim joj dati (novac) da kupi (poklon) za naลกu (mama). Sutra slavi (roฤ‘endan).

    2.

    Daj ovo mojoj (sestra).

    U (subota) moram iฤ‡i/moram da idem na (posao).

    Svaki dan sam na (posao) od 8 do 16 h.

    3.

    Prijatelj moje (prijateljica) je slavni pjevaฤ/pevaฤ. ฤŒesto ima (koncert) pa mi dobijemo (besplatna karta, plural).

    4.

    Dobar dan. Molim vas, ลพelim kupiti / ลพelim da kupim (torta) od (ฤokolada).

    5.

    Oprostite (gospodin), kako da doฤ‘em od (katedrala) do (ลกkola)?

    clock.png

    Time’s up

    Practice the cases

    I

    Uncategorized
  • Balkanac u prometu / Balkanac u saobraฤ‡aju

    Learn: All the tenses in the same place; personality adjectives

    CROATIAN VERSION

    Questions

    Pripovijedaฤica priฤa o jednom prijatelju. Kakav je on bio inaฤe?

    Kakav je on bio u prometu?

    Koja guลพva mu je smetala?

    Odakle se on vraฤ‡ao kad su se on i pripovijedaฤica sreli?

    Zaลกto je dobio novฤanu kaznu?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – CRO

    Imala sam jednog prijatelja koji je uvijek bio smiren, miran ฤovjek osim kad je bio u prometu. Jako mu je smetala guลพva u prometu. Kad smo hodali u centru grada meฤ‘u puno ljudi, ta guลพva mu nije smetala, viลกe je smetala meni, ali kad je sjeo u auto, postao je drugi ฤovjek.ย 

    โ€œAjde glupane, vozi! Ma kako to voziลก, โ€ฆโ€

    Psovao je i vikao na druge vozaฤe. Bio je ljut, bio je bijesan.ย 

    Baลก sam se pitala kakav je danas. Je li joลก uvijek tako ljut i nestrpljiv u prometu? Danas se ne druลพimo viลกe niti ga vidim u gradu, mislila sam. Ali, eto njega, sretnem ga jutros kad sam iลกla u banku.

    Kaลพem mu da sam se baลก sjetila kako je uvijek bio ljut u prometu, a on mi kaลพe:

    โ€œUh, nemoj me podsjeฤ‡ati. Da, i danas sam takav, ali viลกe ne smijem biti takav. Upravo se vraฤ‡am sa suda. Prije neki dan razljutio sam se na jednog vozaฤa i poฤeo vikati na njega. Lik je izaลกao iz auta, doลกao do mojeg auta i ja sam ga udario. Posvaฤ‘ali smo se i ฤak potukli.ย 

    Dobio sam novฤanu kaznu – upravo su mi rekli na sudu. Od sad ฤ‡u paziti kad sam vozim. Neฤ‡u viลกe biti nervozan, upisat ฤ‡u neki teฤaj meditacije ili joge, k vragu.โ€

    VOCABULARY

    • smiren – calm
    • miran – calm, shy
    • osim – except
    • promet – traffic
    • guลพva u prometu – traffic jam
    • smetati – to bother
    • glupan – stupid man
    • psovati – to swear
    • vikati – to yell
    • ljut – angry
    • bijesan – furious
    • pitati se – to wonder
    • nestrpljiv – impatient
    • sresti (sretnem) – to meet (accidentally)
    • jutros – this morning
    • podsjeฤ‡ati – to remind
    • smjeti (smijem) – to be allowed
    • upravo – right now, just
    • sud – court
    • razljutiti se – to get angry
    • lik – guy
    • udariti – to hit
    • (po)tuฤ‡i se (potukli) – to fight
    • novฤana kazna – penalty of money
    • k vragu – damn it

    SERBIAN VERSION

    Questions

    Pripovedaฤica priฤa o jednom drugaru. Kakav je on bio inaฤe?

    Kakav je on bio u saobraฤ‡aju?

    Koja guลพva mu je smetala?

    Odakle se on vraฤ‡ao kad su se on i pripovedaฤica sreli?

    Zaลกto je dobio novฤanu kaznu?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – SRB

    Cyrillic

    ะ˜ะผะฐะปะฐ ัะฐะผ ั˜ะตะดะฝะพะณ ะดั€ัƒะณะฐั€ะฐ ะบะพั˜ะธ ั˜ะต ัƒะฒะตะบ ะฑะธะพ ัะผะธั€ะตะฝ, ะผะธั€ะฐะฝ ั‡ะพะฒะตะบ ะพัะธะผ ะบะฐะด ั˜ะต ะฑะธะพ ัƒ ัะฐะพะฑั€ะฐั›ะฐั˜ัƒ. ะœะฝะพะณะพ ะผัƒ ั˜ะต ัะผะตั‚ะฐะปะฐ ะณัƒะถะฒะฐ ัƒ ัะฐะพะฑั€ะฐั›ะฐั˜ัƒ. ะšะฐะด ัะผะพ ั…ะพะดะฐะปะธ ัƒ ั†ะตะฝั‚ั€ัƒ ะณั€ะฐะดะฐ ะผะตั’ัƒ ะผะฝะพะณะพ ั™ัƒะดะธ, ั‚ะฐ ะณัƒะถะฒะฐ ะผัƒ ะฝะธั˜ะต ัะผะตั‚ะฐะปะฐ, ะฒะธัˆะต ั˜ะต ัะผะตั‚ะฐะปะฐ ะผะตะฝะธ, ะฐะปะธ ะบะฐะด ั˜ะต ัะตะพ ัƒ ะบะพะปะฐ, ะฟะพัั‚ะฐะพ ั˜ะต ะดั€ัƒะณะธ ั‡ะพะฒะตะบ.ย 

    โ€œะั˜ะดะต ะณะปัƒะฟะฐะฝะต, ะฒะพะทะธ! ะœะฐ ะบะฐะบะพ ั‚ะพ ะฒะพะทะธัˆ, ะฑั€ะต โ€ฆโ€

    ะŸัะพะฒะฐะพ ั˜ะต ะธ ะฒะธะบะฐะพ ะฝะฐ ะดั€ัƒะณะต ะฒะพะทะฐั‡ะต. ะ‘ะธะพ ั˜ะต ั™ัƒั‚, ะฑะธะพ ั˜ะต ะฑะตัะฐะฝ.ย 

    ะ‘ะฐัˆ ัะฐะผ ัะต ะฟะธั‚ะฐะปะฐ ะบะฐะบะฐะฒ ั˜ะต ะดะฐะฝะฐั. ะ”ะฐ ะปะธ ั˜ะต ั˜ะพัˆ ัƒะฒะตะบ ั‚ะฐะบะพ ั™ัƒั‚ ะธ ะฝะตัั‚ั€ะฟั™ะธะฒ ัƒ ัะฐะพะฑั€ะฐั›ะฐั˜ัƒ? ะ”ะฐะฝะฐั ัะต ะฝะต ะดั€ัƒะถะธะผะพ ะฒะธัˆะต ะฝะธั‚ะธ ะณะฐ ะฒะธะดะธะผ ัƒ ะณั€ะฐะดัƒ, ะผะธัะปะธะปะฐ ัะฐะผ. ะะปะธ, ะตั‚ะพ ัšะตะณะฐ, ัั€ะตั‚ะฝะตะผ ะณะฐ ั˜ัƒั‚ั€ะพั ะบะฐะด ัะฐะผ ะธัˆะปะฐ ัƒ ะฑะฐะฝะบัƒ.

    ะšะฐะถะตะผ ะผัƒ ะดะฐ ัะฐะผ ัะต ะฑะฐัˆ ัะตั‚ะธะปะฐ ะบะฐะบะพ ั˜ะต ัƒะฒะตะบ ะฑะธะพ ั™ัƒั‚ ัƒ ัะฐะพะฑั€ะฐั›ะฐั˜ัƒ, ะฐ ะพะฝ ะผะธ ะบะฐะถะต:

    โ€œะฃั…, ะฝะตะผะพั˜ ะดะฐ ะผะต ะฟะพะดัะตั›ะฐัˆ. ะ”ะฐ, ะธ ะดะฐะฝะฐั ัะฐะผ ั‚ะฐะบะฐะฒ, ะฐะปะธ ะฒะธัˆะต ะฝะต ัะผะตะผ ะดะฐ ะฑัƒะดะตะผ ั‚ะฐะบะฐะฒ. ะฃะฟั€ะฐะฒะพ ัะต ะฒั€ะฐั›ะฐะผ ัะฐ ััƒะดะฐ. ะŸั€ะต ะฝะตะบะธ ะดะฐะฝ ั€ะฐะทั™ัƒั‚ะธะพ ัะฐะผ ัะต ะฝะฐ ั˜ะตะดะฝะพะณ ะฒะพะทะฐั‡ะฐ ะธ ะฟะพั‡ะตะพ ะดะฐ ะฒะธั‡ะตะผ ะฝะฐ ัšะตะณะฐ. ะ›ะธะบ ั˜ะต ะธะทะฐัˆะฐะพ ะธะท ะบะพะปะฐ, ะดะพัˆะฐะพ ะดะพ ะผะพั˜ะธั… ะบะพะปะฐ ะธ ั˜ะฐ ัะฐะผ ะณะฐ ัƒะดะฐั€ะธะพ. ะŸะพัะฒะฐั’ะฐะปะธ ัะผะพ ัะต ะธ ั‡ะฐะบ ะฟะพั‚ัƒะบะปะธ.ย 

    ะ”ะพะฑะธะพ ัะฐะผ ะฝะพะฒั‡ะฐะฝัƒ ะบะฐะทะฝัƒ – ัƒะฟั€ะฐะฒะพ ััƒ ะผะธ ั€ะตะบะปะธ ะฝะฐ ััƒะดัƒ. ะžะด ัะฐะด ั›ัƒ ะฟะฐะทะธั‚ะธ ะบะฐะด ัะฐะผ ะฒะพะทะธะผ. ะะตั›ัƒ ะฒะธัˆะต ะฑะธั‚ะธ ะฝะตั€ะฒะพะทะฐะฝ, ัƒะฟะธัะฐั‚ ั›ัƒ ะฝะตะบะธ ะบัƒั€ั ะผะตะดะธั‚ะฐั†ะธั˜ะต ะธะปะธ ั˜ะพะณะต, ะบ ะฒั€ะฐะณัƒ.โ€

    Latin

    Imala sam jednog drugara koji je uvek bio smiren, miran ฤovek osim kad je bio u saobraฤ‡aju. Mnogo mu je smetala guลพva u saobraฤ‡aju. Kad smo hodali u centru grada meฤ‘u mnogo ljudi, ta guลพva mu nije smetala, viลกe je smetala meni, ali kad je seo u kola, postao je drugi ฤovek.ย 

    โ€œAjde glupane, vozi! Ma kako to voziลก, breโ€ฆโ€

    Psovao je i vikao na druge vozaฤe. Bio je ljut, bio je besan.ย 

    Baลก sam se pitala kakav je danas. Da li je joลก uvek tako ljut i nestrpljiv u saobraฤ‡aju? Danas se ne druลพimo viลกe niti ga vidim u gradu, mislila sam. Ali, eto njega, sretnem ga jutros kad sam iลกla u banku.

    Kaลพem mu da sam se baลก setila kako je uvek bio ljut u saobraฤ‡aju, a on mi kaลพe:

    โ€œUh, nemoj da me podseฤ‡aลก. Da, i danas sam takav, ali viลกe ne smem da budem takav. Upravo se vraฤ‡am sa suda. Pre neki dan razljutio sam se na jednog vozaฤa i poฤeo da viฤem na njega. Lik je izaลกao iz kola, doลกao do mojih kola i ja sam ga udario. Posvaฤ‘ali smo se i ฤak potukli.ย 

    Dobio sam novฤanu kaznu – upravo su mi rekli na sudu. Od sad ฤ‡u paziti kad sam vozim. Neฤ‡u viลกe biti nervozan, upisat ฤ‡u neki kurs meditacije ili joge, k vragu.โ€

    VOCABULARY

    • ัะผะธั€ะตะฝ /smiren – calm
    • ะผะธั€ะฐะฝ /miran – calm, shy
    • ะพัะธะผ /osim – except
    • ัะฐะพะฑั€ะฐั›ะฐั˜ /saobraฤ‡aj– traffic
    • ะณัƒะถะฒะฐ ัƒ ัะฐะพะฑั€ะฐั›ะฐั˜ัƒ /guลพva u saobraฤ‡aju– traffic jam
    • ัะผะตั‚ะฐั‚ะธ /smetati – to bother
    • ะณะปัƒะฟะฐะฝ / glupan – stupid man
    • ะฑั€ะต / bre – check translation in the Analysis section
    • ะฟัะพะฒะฐั‚ะธ / psovati – to swear
    • ะฒะธะบะฐั‚ะธ / vikati – to yell
    • ั™ัƒั‚ / ljut – angry
    • ะฑะตัะฐะฝ / besan – furious
    • ะฟะธั‚ะฐั‚ะธ ัะต / pitati se – to wonder
    • ะฝะตัั‚ั€ะฟั™ะธะฒ / nestrpljiv – impatient
    • ัั€ะตัั‚ะธ (ัั€ะตั‚ะฝะตะผ) / sresti (sretnem) – to meet (accidentally)
    • ั˜ัƒั‚ั€ะพั / jutros – this morning
    • ะฟะพะดัะตั›ะฐั‚ะธ / podseฤ‡ati – to remind
    • ัะผะตั‚ะธ (ัะผะตะผ) / smeti (smem) – to be allowed
    • ัƒะฟั€ะฐะฒะพ / upravo – right now, just
    • ััƒะด / sud – court
    • ั€ะฐะทั™ัƒั‚ะธั‚ะธ ัะต /razljutiti se – to get angry
    • ะปะธะบ / lik – guy
    • ัƒะดะฐั€ะธั‚ะธ / udariti – to hit
    • (ะฟะพ)ั‚ัƒั›ะธ ัะต / (po)tuฤ‡i se (potukli) – to fight
    • ะฝะพะฒั‡ะฐะฝะฐ ะบะฐะทะฝะฐ / novฤana kazna – penalty of money
    • ะบ ะฒั€ะฐะณัƒ / k vragu – damn it

    Translation

    Imala sam jednog prijatelja/drugara koji je uvijek/uvek bio smiren, miran ฤovjek/ฤovek osim kad je bio u prometu/saobraฤ‡aju.

    I had one friend who was always a calm, shy man except when he was in traffic.

    Jako/Mnogo mu je smetala guลพva u prometu/saobraฤ‡aju.

    The traffic jam bothered him a lot.

    Kad smo hodali u centru grada meฤ‘u puno/mnogo ljudi, ta guลพva mu nije smetala, viลกe je smetala meni, ali kad je sjeo/seo u auto/kola, postao je drugi ฤovjek/ฤovek.ย 

    When we walked in the center of the town among a lot of people, that crowd didn’t bother him, it bothered me more, but when he sat in his car, he became another man.

    โ€œAjde glupane, vozi! Ma kako to voziลก, โ€ฆโ€

    “Come on, you stupid, drive! Oh how your drive is…”

    Psovao je i vikao na druge vozaฤe. Bio je ljut, bio je bijesan/besan.ย 

    He sweared and yelled at other drivers. He was angry, he was furious.

    Baลก sam se pitala kakav je danas.

    I was just wondering what is he like today.

    Je li joลก uvijek tako ljut i nestrpljiv u prometu? / Da li je joลก uvek tako ljut i nestrpljiv u saobraฤ‡aju?

    Is he still so angry and impatient in the traffic?

    Danas se ne druลพimo viลกe niti ga vidim u gradu, mislila sam.

    Today we don’t hang out anymore nor do I see him in the town, I was thinking.

    Ali, eto njega, sretnem ga jutros kad sam iลกla u banku.

    But, here he is, I met him this morning when I was going to the bank.

    Kaลพem mu da sam se baลก sjetila/setila kako je uvijek/uvek bio ljut u prometu/saobraฤ‡aju, a on mi kaลพe:

    I told him that I just remembered that he was always angry in the traffic, and he told me:

    โ€œUh, nemoj da me podseฤ‡aลก. Da, i danas sam takav, ali viลกe ne smem da budem takav.

    “Uh, don’t remind me. Yes, still today I’m like this but I can’t be like this anymore (I can’t behave like this).

    Upravo se vraฤ‡am sa suda.

    I’m just getting back from the court.

    Prije/Pre neki dan razljutio sam se na jednog vozaฤa i poฤeo vikati/ da viฤem na njega.

    I got mad at a driver the other day and started to yell at him.

    Lik je izaลกao iz auta/ kola, doลกao do mojeg auta/mojih kola i ja sam ga udario. Posvaฤ‘ali smo se i ฤak potukli.ย 

    The guy got out of his car, he came to my car and I pushed him. We had an argue and even fight.

    Dobio sam novฤanu kaznu – upravo su mi rekli na sudu.

    I got a fine (penalty of money) – they just told me on the court.

    Od sad ฤ‡u paziti kad sam vozim.

    From now on, I will take care when I drive alone.

    Neฤ‡u viลกe biti nervozan, upisat ฤ‡u neki kurs meditacije ili joge, k vragu.โ€

    I won’t be nervous anymore, I’ll join a meditation or yoga course, damn it.”

    Analysis

    In this text, we have all 3 tenses.

    PAST TENSE

    The story begins with the past tense since it narrates about the old times in the narrator’s life:

    Imala sam jednog prijatelja/drugara koji je uvijek/uvek bio smiren, miran ฤovjek osim kad je bio u prometu/saobraฤ‡aju.

    When using connectors like koji, kad, the helping verb “to be” comes first: koji je bio, kad je bio.

    It’s understandable if you say kad bio je, but in the opposite order, it sounds more natural.

    Jako mu je smetala guลพva u prometu/saobraฤ‡aju. Kad smo hodali u centru grada meฤ‘u puno ljudi, ta guลพva mu nije smetala, viลกe je smetala meni, ali kad je sjeo/seo u auto/kola, postao je drugi ฤovjek/ฤovek.ย 

    guลพva u prometu

    Remember the conjugation of the verbs like smetati, nedostajati, sviฤ‘ati se. Smeta mu is the present tense and smetao/la mu je is the past tense.

    โ€œAjde glupane, vozi! Ma kako to voziลก, โ€ฆโ€

    Here we see a rare example of vokativ – grammatical case that is used when you’re addressing someone.

    Psovao je i vikao na druge vozaฤe. Bio je ljut, bio je bijesan/besan.ย 

    Baลก sam se pitala kakav je danas.

    Note the difference between the verbs “pitati” (to ask; + akuzativ) and “pitati se” (to wonder).

    PRESENT TENSE

    The part with the present tense begins with a question in the present tense:

    Je li joลก uvijek tako ljut i nestrpljiv u prometu? / Da li je joลก uvek tako ljut i nestrpljiv u saobraฤ‡aju?

    There is a difference between Serbian and Croatian when it comes to making questions. In Serbian, the question always begins with da li and then, simply the verb.

    PRESENT: Da li radiลก?

    PAST: Da li si radio?

    FUTURE: Da li ฤ‡eลก raditi?

    In Croatian, the long forms of the helping verbs are used in the past and future, while in the present, only the verb first and li after that:

    PRESENT: Radiลก li?

    PAST: Jesi li radio?

    FUTURE: Hoฤ‡eลก li raditi?

    Review the present tense in Serbo-Croatian again if you need to. It’s in the first story analysis.

    The narration about nowadays continues so the present tense is used:

    Danas se ne druลพimo viลกe niti ga vidim u gradu, mislila sam.

    PRESENT USED FOR THE PAST

    In that part of the story, the recent happening is narrated. Often when we narrate about something from the past, we use the present tense, but we use perfective verbs, opposite to the rule about using only imperfective verbs in the present tense.

    Ali, eto njega, sretnem ga jutros kad sam iลกla u banku.

    Kaลพem mu da sam se baลก sjetila/setila kako je uvijek/uvek bio ljut u prometu/saobraฤ‡aju, a on mi kaลพe:

    โ€œUh, nemoj me podsjeฤ‡ati/podseฤ‡ati. Da, i danas sam takav, ali viลกe ne smijem/smem biti takav.

    Takav is a word that answer to question kakav? (What like). Takav is like that, just like the answer to kako? (how) is tako (this way).

    Upravo se vraฤ‡am sa suda.

    In that direct speech, it’s used imperfective verb in the present since the man says what’s happening right now. (vraฤ‡ati se – imperfective; vratiti se – perfective)

    Past tense – happening from the other day

    Prije/pre neki dan razljutio sam se na jednog vozaฤa i poฤeo vikati na njega. Lik je izaลกao iz auta, doลกao do mojeg auta i ja sam ga udario. Posvaฤ‘ali smo se i ฤak potukli.ย Dobio sam novฤanu kaznu – upravo su mi rekli na sudu.

    When listing the verbs in the past tense, if the subject is the same, it’s not needed to repeat the first part, the helping verb: Razljutio sam se, poฤeo vikati, doลกao do njega i udario. “Sam” is enough only in the beginning.

    FUTURE TENSE

    It’s used to express the plans for the future.

    Od sad ฤ‡u paziti kad sam vozim. Neฤ‡u viลกe biti nervozan, upisat ฤ‡u neki teฤaj meditacije ili joge, k vragu.โ€

    What does it mean “bre” in Serbian?

    In Croatian, there is no such expression, also not in Bosnian. Only in Serbian, people use “bre” very often.

    This word doesn’t have a literal translation to any language. It’s something people use at the end of the sentence.

    It is used when you’re upset, like in the text: Ma kako to voziลก, bre!

    Or when you say a contradictory:

    -Sad si ljut. – Ma nisam, bre!

    Or when you hurry up someone: Hajde vozi, bre!

    Or…

    There are really many uses of that word. Even when you narrate something, to make it “Serbian”, just insert “bre” from time to time ๐Ÿ˜‰

    Primer:

    “I tako ja vozim, a neki lik mi trubi – bip biiip. (ja) Rek’o ลกta trubiลก, bre? ล ta trubi, bre, ravna cesta, moลพe da me zaobiฤ‘e ako mu se ne sviฤ‘a voziti iza mene, a on, bre, trubi.”

    Let’s practice!

    Complete the sentences with the right form.

    Juฤer sam nazvao ลกefa da ga _____ ลกto moram raditi sutra.

    Traลพim ฤarapu koju _______ proลกli tjedan.

    Reci mi ลกto da ja ______ sada .

    Sutra _________ ลกefa da ga pitam ลกto moram raditi sutra.

    Ne trebam novac da ______ auto/kola.

    Pomozi mi ______ koju haljinu _____ na veฤeru.

    Nikad ___________ Djeda Mraza/Dedu Mraza.

    Hint
    Oprostite ลกto/ลกta ________.

    Nitko ________ zimi.

    clock.png

    Time’s up

    Practice the tenses

    I

    Uncategorized
  • Jesam li ja to napravio? / Da li sam ja to uradio?

    Learn: Perfective and imperfective verbs in the past tense

    CROATIAN VERSION

    Questions

    Listen to the audio and answer the questions.

    Kakvu seriju je pripovjedaฤica gledala kad je dolazila iz ลกkole?

    Kakav je bio glavni lik serije?

    Zaลกto nije mogla gledati seriju dugo?

    Kada se budila ujutro za ลกkolu?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – CRO

    Kad sam bila mala, svaki dan sam dolazila iz ลกkole, najela sam se i sjela na kauฤ u dnevnom boravku.

    Na televiziji je bila smijeลกna serija. Glavni lik je bio Steve Urkel.

    On je bio jako nespretan โ€“ uvijek je razbijao stvari sluฤajno i onda je pitao: โ€žJesam li ja to napravio?โ€œ

    Ali nisam mogla gledati dugo. Morala sam uฤiti i pisati zadaฤ‡u. Kad sam nauฤila sve i napisala zadaฤ‡u, veฤ‡ sam bila umorna i zaspala.

    Spavala sam do 7 sati ujutro i onda sam ustala i iลกla u ลกkolu. Jedva sam ฤekala doฤ‡i iz ลกkole i gledati Stevea Urclea opet.ย 

    VOCABULARY

    • mali, -a, o – small, little
    • dolaziti – to come
    • najesti se – to get full (after eating)
    • dnevni boravak – living room
    • smijeลกan, -a, -o – funny
    • glavni lik – main character
    • nespretan – clumsy
    • razbijati – to break (imperfective) [razbiti – perfective]
    • stvar – thing, stuff
    • sluฤajno – accidentally
    • napraviti – to do, to make
    • dugo – for a long time
    • uฤiti – to learn (imperfective)
    • nauฤiti – to learn, to memorize (perfective)
    • pisati – to write (imperfective)
    • napisati – to finish writting (perfective)
    • zadaฤ‡a – homework
    • umoran, umorna – tired
    • zaspati – to fall asleep
    • jedva ฤekati – to look forward
    • opet – again

    SERBIAN VERSION

    Questions

    Listen to the audio and answer the questions.

    Kakvu seriju je pripovedaฤica gledala kad je dolazila iz ลกkole?

    Kakav je bio glavni lik serije?

    Zaลกto nije mogla gledati seriju dugo?

    Kada se budila ujutro za ลกkolu?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – SRB

    Cyrillic

    ะšะฐะด ัะฐะผ ะฑะธะปะฐ ะผะฐะปะฐ, ัะฒะฐะบะธ ะดะฐะฝ ัะฐะผ ะดะพะปะฐะทะธะปะฐ ะธะท ัˆะบะพะปะต, ะฝะฐั˜ะตะปะฐ ัะฐะผ ัะต ะธ ัะตะปะฐ ะฝะฐ ะบะฐัƒั‡ ัƒ ะดะฝะตะฒะฝะพะผ ะฑะพั€ะฐะฒะบัƒ.

    ะะฐ ั‚ะตะปะตะฒะธะทะธั˜ะธ ั˜ะต ะฑะธะปะฐ ัะผะตัˆะฝะฐ ัะตั€ะธั˜ะฐ. ะ“ะปะฐะฒะฝะธ ะปะธะบ ั˜ะต ะฑะธะพ ะกั‚ะธะฒ ะฃั€ะบะตะป.

    ะžะฝ ั˜ะต ะฑะธะพ ะผะฝะพะณะพ ะฝะตัะฟั€ะตั‚ะฐะฝ โ€“ ัƒะฒะตะบ ั˜ะต ั€ะฐะทะฑะธั˜ะฐะพ ัั‚ะฒะฐั€ะธ ัะปัƒั‡ะฐั˜ะฝะพ ะธ ะพะฝะดะฐ ั˜ะต ะฟะธั‚ะฐะพ: โ€žะ”ะฐ ะปะธ ัะฐะผ ั˜ะฐ ั‚ะพ ัƒั€ะฐะดะธะพ?โ€œ

    ะะปะธ ะฝะธัะฐะผ ะผะพะณะปะฐ ะดะฐ ะณะปะตะดะฐะผ ะดัƒะณะพ. ะœะพั€ะฐะปะฐ ัะฐะผ ะดะฐ ัƒั‡ะธะผ ะธ ะฟะธัˆะตะผ ะดะพะผะฐั›ะธ ะทะฐะดะฐั‚ะฐะบ. ะšะฐะด ัะฐะผ ะฝะฐัƒั‡ะธะปะฐ ัะฒะต ะธ ะฝะฐะฟะธัะฐะปะฐ ะทะฐะดะฐั‚ะฐะบ, ะฒะตั› ัะฐะผ ะฑะธะปะฐ ัƒะผะพั€ะฝะฐ ะธ ะทะฐัะฟะฐะปะฐ.

    ะกะฟะฐะฒะฐะปะฐ ัะฐะผ ะดะพ 7 ั‡ะฐัะพะฒะฐ ัƒั˜ัƒั‚ั€ะพ ะธ ะพะฝะดะฐ ัะฐะผ ัƒัั‚ะฐะปะฐ ะธ ะธัˆะปะฐ ัƒ ัˆะบะพะปัƒ. ะˆะตะดะฒะฐ ัะฐะผ ั‡ะตะบะฐะปะฐ ะดะฐ ะดะพั’ะตะผ ะธะท ัˆะบะพะปะต ะธ ะณะปะตะดะฐั‚ะธ ะกั‚ะธะฒะฐ ะฃั€ะบะปะฐ ะพะฟะตั‚.

    Latin

    Kad sam bila mala, svaki dan sam dolazila iz ลกkole, najela sam se i sela na kauฤ u dnevnom boravku.

    Na televiziji je bila smeลกna serija. Glavni lik je bio Stiv Urkel.

    On je bio mnogo nespretan โ€“ uvek je razbijao stvari sluฤajno i onda je pitao: โ€žDa li sam ja to uradio?โ€œ

    Ali nisam mogla da gledam dugo. Morala sam da uฤim i piลกem domaฤ‡i zadatak. Kad sam nauฤila sve i napisala zadatak, veฤ‡ sam bila umorna i zaspala.

    Spavala sam do 7 ฤasova ujutro i onda sam ustala i iลกla u ลกkolu. Jedva sam ฤekala da doฤ‘em iz ลกkole i gledati Stiva Urkla opet.ย 

    VOCABULARY

    • mali, -a, o – small, little
    • dolaziti – to come
    • najesti se – to get full (after eating)
    • dnevni boravak – living room
    • smeลกan, -a, -o – funny
    • glavni lik – main character
    • nespretan – clumsy
    • razbijati – to break (imperfective) [razbiti – perfective]
    • stvar – thing, stuff
    • sluฤajno – accidentally
    • uraditi– to do, to make
    • dugo – for a long time
    • uฤiti – to learn (imperfective)
    • nauฤiti – to learn, to memorize (perfective)
    • pisati – to write (imperfective)
    • napisati – to finish writting (perfective)
    • domaฤ‡i zadatak– homework
    • umoran, umorna – tired
    • zaspati – to fall asleep
    • jedva ฤekati – to look forward
    • opet – again

    Translation

    Kad sam bila mala, svaki dan sam dolazila iz ลกkole, najela sam se i sjela/sela na kauฤ u dnevnom boravku.

    When I was little, every day I came home from school, I ate and sat on the couch in the living room.

    Na televiziji je bila smijeลกna/smeลกna serija.

    There was a funny series on TV.

    Glavni lik je bio Steve Urcle/Stiv Urkl.

    The main character was Steve Urcle.

    On je bio jako nespretan โ€“ uvijek/uvek je razbijao stvari sluฤajno i onda je pitao: โ€žJesam li ja to napravio? / Da li sam ja to uradio?โ€œ

    He was very clumsy – he always broke things by accident and then asked, “Did I do that?”

    Ali nisam mogla gledati dugo. / Ali nisam mogla da gledam dugo.

    But I couldn’t watch for long.

    Morala sam uฤiti i pisati zadaฤ‡u. / Morala sam da uฤim i piลกem domaฤ‡i zadatak.

    I had to study and write homework.

    Kad sam nauฤila sve i napisala zadaฤ‡u/zadatak, veฤ‡ sam bila umorna i zaspala.

    When I learned everything and wrote the homework, I was already tired and fell asleep.

    Spavala sam do 7 sati/ฤasova ujutro i onda sam ustala i iลกla u ลกkolu.

    I slept until 7 in the morning and then I got up and went to school.

    Jedva sam ฤekala doฤ‡i/da doฤ‘em iz ลกkole i gledati/gledam Stevea Urclea/Stiva Urkla opet.ย 

    I couldn’t wait to get home from school and watch Steve Urcle again.

    *Literally: I barely waited (Jedva sam ฤekala)

    Analysis

    Perfective and imperfective verbs

    In this story, perfective and imperfective verbs are in focus. We had an introduction to (im)perfective verb forms in the previous story but now, let’s go deeper into this topic.

    What are perfective and what are imperfective verbs?

    In English, Spanish, French, and many more non-Slavic languages, there are a lot of tenses. In English, for example, there are present simple and present continuous, then past simple and past continuous, and many more tenses.

    Well, in Serbian and Croatian (and in general in Slavic languages), there are much fewer tenses. We actively use only 3 tenses (present, past, and future).

    However, we mark a completed action or action that is still in process by using two forms of one verb. These forms are called perfective (svrลกen) and imperfective (nesvrลกen).

    Perfective forms

    Perfective verbs signify completed action, finished, done. It is similar to past simple in English. For example:

    …najela sam se i sjela/sela na kauฤ.

    “Najela” comes from the verb najesti (se) and it’s perfective form of the verb “jesti” (to eat). Najesti se means to finish eating, to get full. Eating is over, I ate, so it’s a perfective, finished verb. If we want to say that I was eating, we emphasize that it lasted for a long time, we would use the imperfective form – jesti (Jela sam.)

    The same works for a perfective form of the verb “to sit” – sjesti / sesti.

    Its imperfective form is sjediti. So if you want to say that you sat down, this action was quick and you want to inform somebody about the result – use perfective form – Sjeo sam; Sjela sam / Seo sam / Sela sam.

    If you want to inform about the activity you were doing, it lasted for a longer time, use the imperfective verb – Sjedio sam; Sjedila sam / Sedio sam; Sedila sam.

    The same is in all the verbs when using them in the PAST TENSE or FUTURE TENSE.

    • the result is in focus – perfective (finished)
    • the activity is in focus – imperfective (not finished)

    Moreover, in the past tense, you use the imperfective form when talking about something in the far past, what you used to do, what was your routine in the past.

    Kad sam bila mala, svaki dan sam dolazila iz ลกkole.

    Instead of using the perfective form – doฤ‡i (doลกao, doลกla, doลกli), we use its imperfective form because that was the routine of the narrator in the past, when she was little.

    Uvijek / Uvek je razbijao stvari.

    In that sentence, the imperfective verb is used (razbijati) and not its perfective form (razbiti) because it’s about the routine, what always happened in the series when she watched it as a little girl.

    PRESENT TENSE

    Which form to use in the present tense?

    If you talk about what you do in general, about your routine or what are you doing right now – use the imperfective form only.

    In all these cases, the perfective form sounds strange.

    For example, if you want to say that you’re drinking coffee right now or that you drink it every day, instead of using perfective form – popijem kavu / kafu – use imperfective – pijem kavu / kafu.

    ลกalica kave

    However, after a connector (the most common connectors are: da, kad, dok), use perfective present:

    Mama mi je rekla da popijem kavu/kafu i doฤ‘em kod nje.

    *NOTE that here we talk about “da” meaning to…do something, and not “that”. With “that”, we can use imperfective form (Mama mi je rekla da pije kavu/kafu i dolazi k meni – My mom said that she’s drinking coffee and coming to my place)

    RADITI – URADITI – NAPRAVITI

    The verb we use every day is the verb “to do”. In both Croatian and Serbian, it is – RADITI. And that’s an imperfective form, not finished. Its perfective form is uraditi in Serbian and napraviti in Croatian.

    Therefore, when you want to ask about someone’s activities, you will use imperfective form:

    ล to/ลกta si radio danas?

    And when you want to know the achievements, the results, you will use perfective form:

    ล to si napravio danas? (CRO) / ล ta si uradio danas?

    How to know which form is perfective and which one is imperfective?

    Good question! But the answer is not so comforting ๐Ÿ˜‰

    Part of verbs has the prefix (small part that comes in the beginning of a word) in perfective forms so you can know these are finished, and without prefix, these are imperfective, unfinished verbs. For example:

    • to eat: jesti (imperfective) – pojesti (perfective); najesti se (also one more perfective form with a little bit different meaning we explained above)
    • to watch; to look: gledati (imperfective) – pogledati (perfective)
    • to learn, to study: uฤiti (imperfecitve) – nauฤiti (perfective)
    • to write: pisati (imperfective) – napisati (perfective)

    The prefixes are different. In most cases, they are “po” and “na” but there are also other ones like:

    • to read: ฤitati – proฤitati
    • to cook: kuhati/kuvati – skuhati/skuvati
    • to wash: prati – oprati

    Now we come to the less comforting part: many verbs can not be recognized by prefix but you just need to remember which form is perfective and which one imperfective. Just like the verb we have in the text – sjediti (imperf) and sjesti (perf) / sediti (imperf) and sesti (perf). More example:

    • to come, to arrive: dolaziti (imperf) – doฤ‡i (perf)
    • to get up: ustajati (imperf) – ustati (perf)
    • to come back, to get back: vraฤ‡ati (se) (imperf) – vratiti (se) (perf)
    • to pay: plaฤ‡ati (imperf) – platiti (perf)
    • to buy: kupovati (imperf) – kupiti (perf)

    Let’s analyze and compare the examples form the text

    IMPERFECTIVEPERFECTIVEHOW WOULD IT SOUND IN OPPOSITE FORM
    Kad sam bila mala (verb to be doesn’t have two forms), svaki dan sam dolazila iz ลกkole
    -routine in the past
    If we’d use perfective form “doฤ‡i”, we’d use it in context like I came yesterday, I came only once, it was not routine:
    Juฤer su doลกli moji roditelji u goste (Yesterday my parents came in guests)
    …najela sam se i sjela na kauฤ.We’d use imperfective forms in the context of long-lasting activity:
    …ja sam dolazila iz ลกkole, jela sam 2 sata, sjedila na kauฤu cijeli dan…
    Uvijek/Uvek je razbijao stvari…Example of using its perfective form:
    Jednom je razbio vazu. (Once / One day he broke a jar)
    Onda je pitao…Onda je upitao…
    Actually, upitati really is perfective form of the verb “pitati” but there is no difference in meaning. If you want to say “He asked once”, you can use both forms (On je pitao // On je upitao).
    If you want to say he was constantly asking, the sentence will be the same: On je stalno pitao.
    Jesam li ja to napravio? / Da li sam ja to uradio?Jesam li ja to radio svaki dan?
    Da li sam ja to radio svaki dan?
    -we need routine or longer period to use its imperfective form
    Ali nisam mogla gledati dugo. / Ali nisam mogla da gledam dugo.
    -verb “to be able” – moฤ‡i – doesn’t have two forms [and other modal verbs don’t have, too]
    Juฤer nisam mogla pogledati / da pogledam seriju jer je brat gledao utakmicu. (Yesterday I couldn’t watch my series because my brother was watching the match.)
    -we want to say that the series couldn’t be watched from beginning to end
    -if we want to say that the series couldn’t be watched in general, not completely, we can say: Nisam mogla gledati seriju / Nisam mogla da gledam seriju.
    Morala sam uฤiti i pisati zadaฤ‡u. / Morala sam da uฤim i piลกem zadatak.
    -the accent is on the long-lasting activities (learning and doing homework for hours)
    Morala sam nauฤiti engleski i napisati zadaฤ‡u. / Morala sam da nauฤim engleski i napiลกem zadaฤ‡u.
    -with perfective forms, we talk about the achievements we needed to gain or tasks we needed to do
    Kad sam nauฤila i napisala zadaฤ‡u/zadatak
    –When I learned and wrote…
    Kad sam uฤila i pisala…
    –While I was learning and writing…
    …veฤ‡ sam bila umorna i zaspala.There is no imperfective form of this verb – zaspati (to fall asleep)
    Spavala sam do 7 sati ujutroOdspavala sam malo, do 7, a iลกla sam spavati u 3.
    -odspavati is used for short periods of sleeping
    i onda sam ustalaUstajala sam svaki dan u 7.
    -routine – imperfective
    …i iลกla u ลกkolu.Similar to the case with “pitati” and “upitati” are the verbs iฤ‡i and otiฤ‡i.
    You can use iฤ‡i for both perfective and imperfective functions, and otiฤ‡i only for perfective.
    Otiลกla sam u ลกkolu. – I left, I’m there, it’s finished.
    Jedva sam ฤekala doฤ‡i iz ลกkole / Jedva sam ฤekala da doฤ‘em iz ลกkolePriฤela sam mamu da doฤ‘e s posla.
    -perfective form “priฤekati” signifies waiting for a little bit, for a short period

    Let’s practice!

    Choose one of the answers depending on perfective/imperfective forms. See which form is correct.

    The answers are always in order:

    a. perfective

    b. imperfective

    On the first page, there is Croatian, and on the next page, there is the Serbian version.

    Croatian version

    Marko i Ana su u restoranu. Marko kaลพe Ani:

    โ€žMoลพemo li iฤ‡i doma? Jesi li ________ ?โ€

    Marko i Filip su na zabavi. Marko ลพeli iฤ‡i doma. Filip kaลพe Marku: โ€žNe moลพeลก iฤ‡i autom. Ne smijeลก voziti. Previลกe si _______ .

    Martina ฤeka sestru ispred shopping centra. Zove ju na mobitel: โ€žHalo, gdje si? Jesi li ________ ?โ€

    Martinina sestra kaลพe: โ€žDa. ________ me joลก malo.โ€

    Denis zove Mariju na telefon: โ€žBok, ลกto _______ ?

    Marija odgovori: "Ah, moram ฤistiti, uฤiti, kuhati i pisati email, ali joลก uvijek niลกta nisam ______ ."

    Mama ฤuje zvono na vratima. Pita sina: "Tko je ________?"

    Sin odgovori: โ€žO ฤemu priฤaลก? Nema nikoga. Cijeli dan nitko nije _______ .โ€

    โ€žJesi li bila na koncertu za vikend?โ€ – "Ma jesam, ali kratko. _________ sam jednu pjesmu i otiลกla."

    Serbian version

    Marko i Ana su u restoranu. Marko kaลพe Ani:

    โ€žDa li moลพemo da idemo kuฤ‡i? Da li si ________ ?โ€

    Marko i Filip su na ลพurki. Marko ลพeli da ide kuฤ‡i. Filip kaลพe Marku: โ€žNe moลพeลก da ideลก kolima. Ne smeลก da voziลก. Previลกe si _______ .

    Martina ฤeka sestru ispred ลกoping centra. Zove ju na mobitel: โ€žHalo, gde si? Da li si ________ ?โ€

    Martinina sestra kaลพe: โ€žDa. ________ me joลก malo.โ€

    Denis zove Mariju na telefon: โ€žฤ†ao, ลกta _______ ?

    Marija odgovori: "Ah, moram da ฤistim, uฤim, kuham i piลกem imejl, ali joลก uvek niลกta nisam ______ ."

    Mama ฤuje zvono na vratima. Pita sina: "Ko je ________?"

    Sin odgovori: โ€žO ฤemu priฤaลก? Nema nikoga. Celi dan niko nije _______ .โ€

    โ€žDa li si bila na koncertu za vikend?โ€ – "Ma jesam, ali kratko. _________ sam jednu pesmu i otiลกla."

    clock.png

    Time’s up

    Practice more!

    I

    Uncategorized
  • Kome ฤ‡eลก dati poklon?

    Grammatical case: dativ โ€“ nouns and pronouns

    CROATIAN VERSION

    Questions

    Zaลกto pripovijedaฤ nije imao obiฤaj davati poklone?

    Kada je poฤeo davati poklone?

    Koliko dugo su on i njegova ลพena kupovali poklone za sina?

    Zaลกto pripovijedaฤ ne dobiva poklone od sina danas?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – CRO

    Nikad nisam davao poklone nikome. Ni za roฤ‘endan, ni za Boลพiฤ‡, ni za Novu godinuโ€ฆ Uvijek sam mislio da je to glup obiฤaj.

    Moji prijatelji su uvijek bili dosadni s pitanjem: “Kome ฤ‡eลก dati poklon za Boลพiฤ‡?” A kad je Boลพiฤ‡ proลกao, pitali su: โ€žล to si dao curi za poklon? ล to si dao bratu za Boลพiฤ‡?โ€œย 

    Meฤ‘utim, to se promijenilo kad mi se rodio sin. Kad sam vidio kako je sretan kad dobije poklon od mene, rekao sam: โ€žOd sad ฤ‡u mu uvijek kupovati poklone.โ€œ

    ลฝena i ja smo kupovali djetetu poklon sve dok nije odrastao. Kad je postao punoljetan, postao je kao ja pa viลกe ne dobivam poklone od njega, a ลพelim.

    Eh, karma.

    VOCABULARY

    • davati / dati – to give
    • poklon – gift
    • nikome – to anyone
    • roฤ‘endan – birthday
    • Boลพiฤ‡ – Christmas
    • Nova godina – New Year
    • misliti – to think
    • glup – silly; stupid
    • obiฤaj – custom (tradition)
    • dosadan (dosadni) – boring
    • pitanje – question
    • kome – who in dativ
    • proฤ‡i (proลกao) – to pass, to be over
    • meฤ‘utim – however
    • promijeniti (se) – to change
    • roditi se – to be born
    • sretan – happy
    • dobiti (dobije) – to get
    • dobivati (dobivam) – to get
    • kupovati / kupiti – to buy
    • odrasti (odrastao) – to grow up
    • postati punoljetan – to turn 18 (to become adult)
    • postati – to become

    SERBIAN VERSION

    Questions

    Zaลกto pripovedaฤ nije imao obiฤaj da daje poklone?

    Kada je poฤeo da daje poklone?

    Koliko dugo su on i njegova ลพena kupovali poklone za sina?

    Zaลกto pripovedaฤ ne dobiva poklone od sina danas?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – SRB

    Cyrillic

    ะะธะบะฐะด ะฝะธัะฐะผ ะดะฐะฒะฐะพ ะฟะพะบะปะพะฝะต ะฝะธะบะพะผะต. ะะธ ะทะฐ ั€ะพั’ะตะฝะดะฐะฝ, ะฝะธ ะทะฐ ะ‘ะพะถะธั›, ะฝะธ ะทะฐ ะะพะฒัƒ ะณะพะดะธะฝัƒโ€ฆ ะฃะฒะตะบ ัะฐะผ ะผะธัะปะธะพ ะดะฐ ั˜ะต ั‚ะพ ะณะปัƒะฟ ะพะฑะธั‡ะฐั˜.

    ะœะพั˜ะธ ะดั€ัƒะณะฐั€ะธ ััƒ ัƒะฒะตะบ ะฑะธะปะธ ะดะพัะฐะดะฝะธ ั ะฟะธั‚ะฐัšะตะผ: “ะšะพะผะต ั›ะตัˆ ะดะฐั‚ะธ ะฟะพะบะปะพะฝ ะทะฐ ะ‘ะพะถะธั›?” ะ ะบะฐะด ั˜ะต ะ‘ะพะถะธั› ะฟั€ะพัˆะฐะพ, ะฟะธั‚ะฐะปะธ ััƒ: โ€žะจั‚ะฐ ัะธ ะดะฐะพ ั†ัƒั€ะธ ะทะฐ ะฟะพะบะปะพะฝ? ะจั‚ะฐ ัะธ ะดะฐะพ ะฑั€ะฐั‚ัƒ ะทะฐ ะ‘ะพะถะธั›?โ€œย 

    ะœะตั’ัƒั‚ะธะผ, ั‚ะพ ัะต ะฟั€ะพะผะตะฝะธะปะพ ะบะฐะด ะผะธ ัะต ั€ะพะดะธะพ ัะธะฝ. ะšะฐะด ัะฐะผ ะฒะธะดะตะพ ะบะฐะบะพ ั˜ะต ัั€ะตั›ะฐะฝ ะบะฐะด ะดะพะฑะธั˜ะต ะฟะพะบะปะพะฝ ะพะด ะผะตะฝะต, ั€ะตะบะฐะพ ัะฐะผ: โ€žะžะด ัะฐะด ั›ัƒ ะผัƒ ัƒะฒะตะบ ะบัƒะฟะพะฒะฐั‚ะธ ะฟะพะบะปะพะฝะต.โ€œ

    ะ–ะตะฝะฐ ะธ ั˜ะฐ ัะผะพ ะบัƒะฟะพะฒะฐะปะธ ะดะตั‚ะตั‚ัƒ ะฟะพะบะปะพะฝ ัะฒะต ะดะพะบ ะฝะธั˜ะต ะพะดั€ะฐัั‚ะฐะพ. ะšะฐะด ั˜ะต ะฟะพัั‚ะฐะพ ะฟัƒะฝะพะปะตั‚ะฐะฝ, ะฟะพัั‚ะฐะพ ั˜ะต ะบะฐะพ ั˜ะฐ ะฟะฐ ะฒะธัˆะต ะฝะต ะดะพะฑะธะฒะฐะผ ะฟะพะบะปะพะฝะต ะพะด ัšะตะณะฐ, ะฐ ะถะตะปะธะผ.

    ะ•ั…, ะบะฐั€ะผะฐ.

    Latin

    Nikad nisam davao poklone nikome. Ni za roฤ‘endan, ni za Boลพiฤ‡, ni za Novu godinuโ€ฆ Uvek sam mislio da je to glup obiฤaj.

    Moji drugari su uvek bili dosadni s pitanjem: “Kome ฤ‡eลก dati poklon za Boลพiฤ‡?” A kad je Boลพiฤ‡ proลกao, pitali su: โ€žล ta si dao curi za poklon? ล ta si dao bratu za Boลพiฤ‡?โ€œย 

    Meฤ‘utim, to se promenilo kad mi se rodio sin. Kad sam video kako je sreฤ‡an kad dobije poklon od mene, rekao sam: โ€žOd sad ฤ‡u mu uvek kupovati poklone.โ€œ

    ลฝena i ja smo kupovali detetu poklon sve dok nije odrastao. Kad je postao punoletan, postao je kao ja pa viลกe ne dobivam poklone od njega, a ลพelim.

    Eh, karma.

    VOCABULARY

    • ะดะฐะฒะฐั‚ะธ / ะดะฐั‚ะธ //davati / dati – to give
    • ะฟะพะบะปะพะฝ / poklon – gift
    • ะฝะธะบะพะผะต / nikome – to anyone
    • ั€ะพั’ะตะฝะดะฐะฝ / roฤ‘endan – birthday
    • ะ‘ะพะถะธั› / Boลพiฤ‡ – Christmas
    • ะะพะฒะฐ ะณะพะดะธะฝะฐ / Nova godina – New Year
    • ะผะธัะปะธั‚ะธ / misliti – to think
    • ะณะปัƒะฟ / glup – silly; stupid
    • ะพะฑะธั‡ะฐั˜ / obiฤaj – custom (tradition)
    • ะดะพัะฐะดะฐะฝ / dosadan (dosadni) – boring
    • ะฟะธั‚ะฐัšะต / pitanje – question
    • ะบะพะผะต / kome – who in dativ
    • ะฟั€ะพั›ะธ (ะฟั€ะพัˆะฐะพ) / proฤ‡i (proลกao) – to pass, to be over
    • ะผะตั’ัƒั‚ะธะผ / meฤ‘utim – however
    • ะฟั€ะพะผะตะฝะธั‚ะธ ัะต /promeniti (se) – to change
    • ั€ะพะดะธั‚ะธ ัะต / roditi se – to be born
    • ัั€ะตั›ะฐะฝ / sreฤ‡an – happy
    • ะดะพะฑะธั‚ะธ (ะดะพะฑะธั˜ะต) /dobiti (dobije) – to get
    • ะดะพะฑะธะฒะฐั‚ะธ (ะดะพะฑะธะฒะฐะผ) / dobivati (dobivam) – to get
    • ะบัƒะฟะพะฒะฐั‚ะธ / ะบัƒะฟะธั‚ะธ //kupovati / kupiti – to buy
    • ะพะดั€ะฐัั‚ะธ (ะพะดั€ะฐัั‚ะฐะพ) /odrasti (odrastao) – to grow up
    • ะฟะพัั‚ะฐั‚ะธ ะฟัƒะฝะพะปะตั‚ะฐะฝ /postati punoletan – to turn 18 (to become adult)
    • ะฟะพัั‚ะฐั‚ะธ / postati – to become

    Translation

    Nikad nisam davao poklone nikome. Ni za roฤ‘endan, ni za Boลพiฤ‡, ni za Novu godinuโ€ฆ

    I never gave gifts to anyone. Not for a birthday, not for Christmas, not for the New Year…

    Uvijek/uvek sam mislio da je to glup obiฤaj.

    I always thought that this was a stupid custom.

    Moji prijatelji/drugari su uvijek bili dosadni s pitanjem: “Kome ฤ‡eลก dati poklon za Boลพiฤ‡?”

    My friends were always boring with the question: “Who are you going to give a present for Christmas?”

    A kad je Boลพiฤ‡ proลกao, pitali su: โ€žล to/ลกta si dao curi za poklon? ล to/ลกta si dao bratu za Boลพiฤ‡?โ€œย 

    And when Christmas was over, they asked: “What did you give your girlfriend as a gift?” What did you give your brother for Christmas?”

    Meฤ‘utim, to se promijenilo/promenilo kad mi se rodio sin.

    However, that changed when my son was born.

    Kad sam vidio/video kako je sretan/sreฤ‡an kad dobije poklon od mene, rekao sam: โ€žOd sad ฤ‡u mu uvijek/uvek kupovati poklone.โ€œ

    When I saw how happy he was when he got a present from me, I said, “From now on, I will always buy him presents.”

    ย ลฝena i ja smo kupovali djetetu/detetu poklon sve dok nije odrastao.

    My wife and I bought a present for our son until he grew up.

    Kad je postao punoljetan/punoletan, postao je kao ja pa viลกe ne dobivam poklone od njega, a ลพelim. Eh, karma.ย 

    When he became an adult, he became like me, so I don’t get presents from him anymore, but I want. Eh, karma.

    Analysis

    Dativ

    From this story, we can learn DATIV. It is a grammatical case used to express giving something (material or figurative) to someone. Those receiving the thing, an object (in AKUZATIV) is in DATIV form. Example:

    ล ta si dao curi za poklon?

    The subject is TI.

    The object is something that you (ti) gave.

    And cura (girlfriend) is the recipient of this gift so the word cura is in the dativ form – curi.

    The same is in the question:

    ล ta si dao bratu za Boลพiฤ‡? (brat – masculine singular in DATIV – bratu)

    poklon

    How does DATIV sound? Which are the suffixes?

    The same as for LOKATIV. Completely the same. Therefore, it could be only one case since they have the same suffixes but grammar separates it into two because of their different functions (LOKATIV is used to express location and DATIV for the recipient).

    Questions in DATIV

    You know that the question words “tko/ko” and “ลกto/ลกta” sound differently when they are in other cases. In DATIV, they sound:

    tko/ko – komu or kome (both versions are used in both Croatian and Serbian; they are completely the same)

    ลกto/ลกta – ฤemu

    Actually, the questions are the same as for lokativ.

    Kome ฤ‡eลก dati poklon za Boลพiฤ‡? (Whom will you give a Christmas present to?)

    NOBODY & NOTHING in DATIV

    When you want to say no one (NITKO/NIKO) or someone (NETKO/NEKO) as well as nothing (NIล TA) and something (NEล TO) but these words have the function of the recipient in the sentence so you need to use dativ form, just change nominativ part (tko/ko, ลกto/ลกta) with dativ form (komu, ฤemu).

    The result is: nikome, niฤemu

    Nikad nisam davao poklone nikome.

    PERSONAL PRONOUNS IN DATIV

    We’ll learn all the personal pronouns in each case in the stories on the next level but now we’ll just explain in short.

    To se promijenilo/promenilo kad mi se rodio sin.

    Here, the pronoun “ja” is in dativ form. It is used instead of the possessive pronoun (moj). This sentence could sound also like:

    To se promijenilo/promenilo kad se rodio moj sin.

    It is grammatically super correct. However, natives rather use the version with the pronoun in dativ.

    One more example of pronoun in dativ. Now it’s about “on” (he):

    Od sad ฤ‡u mu uvijek/uvek kupovati poklone.

    Double negation

    In Croatian and Serbian, when using any negative word such as never, no one, nothing, nowhere, and so on, the verb must be in the negative form. It is called double negation.

    Nikad nisam davao poklone nikome.

    Actually, here it’s about triple negation ๐Ÿ˜‰

    nikad + nisam davao + nikome

    Since we used the negative words nikad and nikome, we needed to negate the verb. It would sound really strange if you wouldn’t negate the verb, like in English:

    Nikad sam davao poklone nikome.

    If you want to say I never gave gifts to anyone, you need to use the negative form in Serbo-Croatian: Nikad nisam davao poklone nikome.

    Ni and niti

    Nikad nisam davao poklone nikome. Ni za roฤ‘endan, ni za Boลพiฤ‡, ni za Novu godinuโ€ฆ

    When listing something, for example, that you didn’t give gifts to anyone for a birthday, for Christmas, for New Year and so on but you want to emphasize that you didn’t give, use the word “ni”:

    Ni za roฤ‘endan, ni za Boลพiฤ‡, ni za Novu godinuโ€ฆ

    Opposite, if the sentence would be positive, we’d use “i”:

    I za roฤ‘endan, i za Boลพiฤ‡, i za Novu godinu – uvijek/uvek sam davao poklone.

    One more use of “ni” is when emphasizing “both” in a negative sentence. Something like neither and nor in English.

    Example 1:

    A: Je li zvala Marija? / Da li je zvala Marija? Ili Sanja? (Did Marija call? Or Sanja?)

    B: Ni Marija ni Sanja nije zvala. (Neither Marija nor Sanja called).

    Example 2:

    A: Idemo na ruฤak? Ali nisam baลก gladan. (Shall we go for lunch? But I’m not so hungry)

    B: Ni ja. Nisam ni ja. Priฤekat ฤ‡emo joลก pola sata onda. (Me neither. Neither am I. We’ll wait still half an hour)

    When the sentence is positive, just change “ni” with “i”: I ja. I ja sam gladan.

    NITI

    In the same context but when there is a whole sentence, when there is a verb, it’s used “niti”. Example:

    Niti sam davao poklone niti sam ih dobivao. (I neither gave nor received gifts)

    With “niti”, the negation doesn’t apply.

    Perfective and imperfective verbs

    In the text, there are used two forms of the same verbs. They are called perfective (finished, completed) and imperfective (not finished).

    For example:

    to give: dati perfecitve) – davati (imperfective)

    DATI: ล ta si dao curi za poklon?

    to get: dobiti (perfective) – dobivati (imperfective)

    DOBITI: Kad sam vidio/video kako je sretan/sreฤ‡an kad dobije poklon…

    DOBIVATI: …pa viลกe ne dobivam poklone…

    All the verbs in Serbian and Croatian have these two forms. Let’s explain what each of them is used for.

    PERFECTIVE form is used completed actions, something what is done, and IMPERFECTIVE form is purposed for actions in process, actions that last longer. Similar to “simple” and “continuous” tenses in English. Example:

    ล ta si dao bratu za Boลพiฤ‡?

    In that question, it’s used perfective form since the question is about action that happened once, lasted for a short time and it’s done.

    But if we want to ask about continuous or repeated action, we use imperfective form. It would sound:

    ล ta si davao bratu za Boลพiฤ‡? (Here we should add some context like: ล ta si davao bratu za Boลพiฤ‡ kad ste bili mali?)

    The same is with the sentence:

    ลฝena i ja smo kupovali djetetu poklon sve dok nije odrastao.

    Perfective form of the verb to buy is kupiti and imperfective form is kupovati.

    In the sentence above it’s used imperfective because it refers to a longer period when they were buying gifts for their child.

    Od sad ฤ‡u mu uvijek kupovati poklone. – In that sentence, it’s also about long period (from now until, perhaps forever) so it’s used imperfective form, too.

    We’ll learn more in detail about perfective and imperfective verbs in the next story.

    Sve dok + negative

    ลฝena i ja smo kupovali djetetu poklon sve dok nije odrastao.

    Dok or sve dok plus a verb in negation is used to say “until”, “unless”.

    Dok is also used to say “while” but then, there is not used negation.

    Dok sam kupovala poklone, srela sam susjedu. (While I was buying gifts, I met my neighbor.)

    Kupovala sam poklone dok nisam srela susjedu. (I was buying gifts until I met my neighbor.)

    Let’s practice!

    Which sentence is correct?

    Man giving a gift to a woman

    Which sentence is correct?

    waiter brining dish

    Which sentence is correct?

    ฤovjek s mobitelom

    clock.png

    Time’s up

    Practice more

    I

    Uncategorized
  • ล to se dogodilo juฤer? / ล ta se desilo juฤe?

    What happened yesterday?

    Learn: Past tense

    CROATIAN VERSION

    Question

    Put the happenings in chronological order. Write the numbers – 1, 2, 3, … – before each sentence.

    Pripovijedaฤica je sjela za stol.
    Pripovijedaฤica je otiลกla iz kafiฤ‡a.
    Njezina sestra je gledala centar grada kroz prozor na 5. katu.
    Pripovijedaฤica je ugledala ลกefa.
    Pripovijedaฤica je doลกla u kafiฤ‡.
    ล ef je uzeo kavu za van i otiลกao iz kafiฤ‡a.
    Sestra je zvala na mobitel pripovijedaฤicu i rekla: “Tvoj bivลกi ลกef je u kafiฤ‡u gdje i ti.”

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – CRO

    Evo ลกto se dogodilo juฤer.

    Juฤer sam bila u gradu i vidjela sam bivลกeg ลกefa, ali on nije vidio mene. Iลกla sam u kafiฤ‡. Naruฤila sam kavu s mlijekom i sjela za stol. ฤŒitala sam knjigu kad me sestra zvala na mobitel: โ€žJesi li vidjela ลกefa? Uลกao je u kafiฤ‡ gdje si ti.โ€œ โ€“ rekla mi je. โ€žKako znaลก?โ€œย 

    Znala je jer je radila u centru grada, u uredu na petom katu. Gledala je centar grada i vidjela ljude koji su ลกetali, djecu koja su vozila bicikl i, takoฤ‘er, mene i ลกefa.ย 

    U tom trenutku sam ga ugledala. Sjedio je pored prozora. ฤŒitao je novine, ali nije pio niลกta. Samo je jeo kroasan. Onda je ustao i uzeo je kavu za van. Uh, zrak je ฤist. Tada sam ustala i ja (takoฤ‘er) i izaลกla iz kafiฤ‡a.

    VOCABULARY

    • dogoditi se – to happen
    • juฤer – yesterday
    • bivลกi – ex
    • kafiฤ‡ – cafe, coffee shop
    • naruฤiti – to order
    • mlijeko – milk
    • sjesti – to sit
    • stol – table
    • ฤitati – to read
    • knjiga – book
    • zvati – to call
    • uฤ‡i (uลกao) – to enter, to come in
    • reฤ‡i (rekla) – to tell, to say
    • gledati – to watch
    • vidjeti – to see
    • ลกetati – to go in walk
    • trenutak – moment
    • ugledati – to see, to notice
    • prozor – window
    • novine – newspaper
    • piti (pio) – to drink
    • jesti (jeo) – to eat
    • onda – then
    • kava za van – coffee to go
    • zrak – air
    • ฤist – clean
    • tada – then

    SERBIAN VERSION

    Question

    Put the happenings in chronological order. Write the numbers – 1, 2, 3, … – before each sentence.

    Pripovedaฤica je sela za sto.
    Pripovedaฤica je otiลกla iz kafiฤ‡a.
    Njezina sestra je gledala centar grada kroz prozor na 5. spratu.
    Pripovedaฤica je ugledala ลกefa.
    Pripovedaฤica je doลกla u kafiฤ‡.
    ล ef je uzeo kafu za poneti i otiลกao iz kafiฤ‡a.
    Sestra je zvala na mobitel pripovedaฤicu i rekla: “Tvoj bivลกi ลกef je u kafiฤ‡u gde i ti.”

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – SRB

    Cyrillic

    ะ•ะฒะพ ัˆั‚ะฐ ัะต ะดะตัะธะปะพ ั˜ัƒั‡ะต.

    ะˆัƒั‡ะต ัะฐะผ ะฑะธะปะฐ ัƒ ะณั€ะฐะดัƒ ะธ ะฒะธะดะตะปะฐ ัะฐะผ ะฑะธะฒัˆะตะณ ัˆะตั„ะฐ, ะฐะปะธ ะพะฝ ะฝะธั˜ะต ะฒะธะดะตะพ ะผะตะฝะต. ะ˜ัˆะปะฐ ัะฐะผ ัƒ ะบะฐั„ะธั›. ะะฐั€ัƒั‡ะธะปะฐ ัะฐะผ ะบะฐั„ัƒ ั ะผะปะตะบะพะผ ะธ ัะตะปะฐ ะทะฐ ัั‚ะพ. ะงะธั‚ะฐะปะฐ ัะฐะผ ะบัšะธะณัƒ ะบะฐะด ะผะต ัะตัั‚ั€ะฐ ะทะฒะฐะปะฐ ะฝะฐ ะผะพะฑะธั‚ะตะป: โ€žะ”ะฐ ะปะธ ัะธ ะฒะธะดะตะปะฐ ัˆะตั„ะฐ? ะฃัˆะฐะพ ั˜ะต ัƒ ะบะฐั„ะธั› ะณะดะต ัะธ ั‚ะธ.โ€œ โ€“ ั€ะตะบะปะฐ ะผะธ ั˜ะต. โ€žะšะฐะบะพ ะทะฝะฐัˆ?โ€œย 

    ะ—ะฝะฐะปะฐ ั˜ะต ั˜ะตั€ ั˜ะต ั€ะฐะดะธะปะฐ ัƒ ั†ะตะฝั‚ั€ัƒ ะณั€ะฐะดะฐ, ัƒ ะบะฐะฝั†ะตะปะฐั€ะธั˜ะธ ะฝะฐ ะฟะตั‚ะพะผ ัะฟั€ะฐั‚ัƒ. ะ“ะปะตะดะฐะปะฐ ั˜ะต ั†ะตะฝั‚ะฐั€ ะณั€ะฐะดะฐ ะธ ะฒะธะดะตะปะฐ ั™ัƒะดะต ะบะพั˜ะธ ััƒ ัˆะตั‚ะฐะปะธ, ะดะตั†ัƒ ะบะพั˜ะฐ ััƒ ะฒะพะทะธะปะฐ ะฑะธั†ะธะบะป ะธ, ั‚ะฐะบะพั’ะต, ะผะตะฝะต ะธ ัˆะตั„ะฐ.ย 

    ะฃ ั‚ะพะผ ะผะพะผะตะฝั‚ัƒ ัะฐะผ ะณะฐ ัƒะณะปะตะดะฐะปะฐ. ะกะตะดะตะพ ั˜ะต ะฟะพั€ะตะด ะฟั€ะพะทะพั€ะฐ. ะงะธั‚ะฐะพ ั˜ะต ะฝะพะฒะธะฝะต, ะฐะปะธ ะฝะธั˜ะต ะฟะธะพ ะฝะธัˆั‚ะฐ. ะกะฐะผะพ ั˜ะต ั˜ะตะพ ะบั€ะพะฐัะฐะฝ. ะžะฝะดะฐ ั˜ะต ัƒัั‚ะฐะพ ะธ ัƒะทะตะพ ั˜ะต ะบะฐั„ัƒ ะทะฐ ะฟะพะฝะตั‚ะธ. ะฃั…, ะฒะฐะทะดัƒั… ั˜ะต ั‡ะธัั‚. ะขะฐะดะฐ ัะฐะผ ัƒัั‚ะฐะปะฐ ะธ ั˜ะฐ (ั‚ะฐะบะพั’ะต) ะธ ะธะทะฐัˆะปะฐ ะธะท ะบะฐั„ะธั›ะฐ.

    Latin

    Evo ลกta se desilo juฤe.

    Juฤe sam bila u gradu i videla sam bivลกeg ลกefa, ali on nije video mene. Iลกla sam u kafiฤ‡. Naruฤila sam kafu s mlekom i sela za sto. ฤŒitala sam knjigu kad me sestra zvala na mobitel: โ€žDa li si videla ลกefa? Uลกao je u kafiฤ‡ gde si ti.โ€œ โ€“ rekla mi je. โ€žKako znaลก?โ€œย 

    Znala je jer je radila u centru grada, u kancelariji na petom spratu. Gledala je centar grada i videla ljude koji su ลกetali, decu koja su vozila bicikl i, takoฤ‘e, mene i ลกefa.ย 

    U tom momentu sam ga ugledala. Sedeo je pored prozora. ฤŒitao je novine, ali nije pio niลกta. Samo je jeo kroasan. Onda je ustao i uzeo je kafu za poneti. Uh, vazduh je ฤist. Tada sam ustala i ja (takoฤ‘e) i izaลกla iz kafiฤ‡a.

    VOCABULARY

    • ะดะตัะธั‚ะธ ัะต /desiti se – to happen
    • ั˜ัƒั‡ะต / juฤe – yesterday
    • ะฑะธะฒัˆะธ / bivลกi – ex
    • ะบะฐั„ะธั› / kafiฤ‡ – cafe, coffee shop
    • ะฝะฐั€ัƒั‡ะธั‚ะธ / naruฤiti – to order
    • ะผะปะตะบะพ / mleko – milk
    • ัะตัั‚ะธ / sesti – to sit
    • ัั‚ะพ / sto – table
    • ั‡ะธั‚ะฐั‚ะธ / ฤitati – to read
    • ะบัšะธะณะฐ / knjiga – book
    • ะทะฒะฐั‚ะธ / zvati – to call
    • ัƒั›ะธ (ัƒัˆะฐะพ) / uฤ‡i (uลกao) – to enter, to come in
    • ั€ะตั›ะธ (ั€ะตะบะปะฐ) / reฤ‡i (rekla) – to tell, to say
    • ะณะปะตะดะฐั‚ะธ / gledati – to watch
    • ะฒะธะดะตั‚ะธ / videti – to see
    • ัˆะตั‚ะฐั‚ะธ / ลกetati – to go in walk
    • ะผะพะผะตะฝะฐั‚ / momenat– moment
    • ัƒะณะปะตะดะฐั‚ะธ / ugledati – to see, to notice
    • ะฟั€ะพะทะพั€ / prozor – window
    • ะฝะพะฒะธะฝะต / novine – newspaper
    • ะฟะธั‚ะธ (ะฟะธะพ) / piti (pio) – to drink
    • ั˜ะตัั‚ะธ (ั˜ะตะพ) / jesti (jeo) – to eat
    • ะพะฝะดะฐ / onda – then
    • ะบะฐั„ะฐ ะทะฐ ะฟะพะฝะตั‚ะธ / kafa za poneti– coffee to go
    • ะฒะฐะทะดัƒั… / vazduh– air
    • ั‡ะธัั‚ / ฤist – clean
    • ั‚ะฐะดะฐ / tada – then

    Translation

    Evo ลกto se dogodilo juฤer. / Evo ลกta se desilo juฤe.

    Here’s what happened yesterday.

    Juฤer sam bila u gradu i videla sam bivลกeg ลกefa, ali on nije video mene.

    Yesterday I was in town and I saw my ex-boss but he didn’t see me.

    Iลกla sam u kafiฤ‡. Naruฤila sam kavu/kafu s mlijekom/mlekom i sjela/sela za stol/sto.

    I went to the cafe. I ordered a coffee with milk and I sat at the table.

    ฤŒitala sam knjigu kad me sestra zvala na mobitel:

    I was reading a book when my sister called me on mobile phone:

    โ€žJesi li vidjela/Da li si videla ลกefa? Uลกao je u kafiฤ‡ gde si ti.โ€œ โ€“ rekla mi je. โ€žKako znaลก?โ€œย 

    “Did you see your boss? He entered the cafe where you are.” – she told me. “How do you know?”

    Znala je jer je radila u centru grada, u uredu/kancelariji na petom katu/spratu.

    She knew because she worked in the center of the town, in the office on the 5th floor.

    Gledala je centar grada i vidjela/videla ljude koji su ลกetali, djecu/decu koja su vozila bicikl i, takoฤ‘e, mene i ลกefa.ย 

    She was watching the town center and saw people who were in walk, kids who were riding bike, and also, me and my boss.

    U tom trenutku sam ga ugledala.

    At that moment I saw him.

    Sjedio/Sedeo je pored prozora. ฤŒitao je novine, ali nije pio niลกta.

    He was sitting next to the window. He was reading the newspaper but he didn’t drink anything.

    Samo je jeo kroasan. Onda je ustao i uzeo je kafu za poneti.

    He was eating croissant only. Then he got up and took coffee to go.

    Uh, zrak/vazduh je ฤist. Tada sam ustala i ja (takoฤ‘e) i izaลกla iz kafiฤ‡a.

    Oh, the air is clear. I got up then, too, and got out of the cafe.

    Analysis

    This story is narrated in the past tense. In Croatian and Serbian, the same grammar construction is used for all the past tense forms that exist in English and other languages. What is called in English “past simple” (Ex. I did) and “past continuous” (I was doing), in Serbo-Croatian is the same construction.

    However, there is little difference between these two forms. It’s something we call “perfective” (simple) and “imperfective” (continuous) forms but about this later. Now let’s see how to form the past tense.

    It’s formed from two parts. The first part is the present tense of the verb “to be”. It’s the first you learned probably. I’ll remind you:

    jasam
    tisi
    on, onaje
    mismo
    viste
    oni, onesu

    This is the first part. The second part is formed the way:

    1. you have an infinitive. For example: raditi
    2. remove – ti from the infinitive. It left: radi
    3. put one of the suffixes:

    o – for masculine

    la – for feminine

    lo – for neutral

    li – for plural (only masculine or masculine and feminine mixed)

    le – for plural (only feminine)

    EXAMPLES

    If you’re a man and you want to say: Yesterday I worked, you’d say:

    Juฤer, ja sam radio.

    If you’re a woman, the same sounds:

    Ja sam radila.

    In both cases, the first part is “sam” because it refers to “ja” but the second part changes due to the person’s gender.

    Therefore, we can see that the narrator of our story is a woman because it says:

    CRO: Juฤer sam bila u gradu i vidjela sam bivลกeg ลกefa…

    SRB: Juฤe sam bila u gradu i videla sam bivลกeg ลกefa…

    But when talking about her boss, who is a man, it’s used another form: On je vidio/video

    The same is with the second person singular – ti. When you talk with someone, will you use masculine form (example: ล ta si radio?) or feminine form (ล ta si radila?) depending on if the person is a man or woman, boy or girl.

    In the PLURAL, there are two options depending on people’s genders, too.

    If you’re a man and you’re in a group of only men, men and women or even only women, you’ll always say: Mi smo radili.

    But if you’re a woman, you will say “Mi smo radili” if there are only men or men and women in your group. If there are only women, you will say: Mi smo radile.

    The same works for “vi”. For “oni”, it’s always radili and for “one” – radile.

    EXAMPLES

    The same rule about the past tense applies to any other verb whose infinitive ends with -ti. Let’s see the examples from the text:

    Naruฤila sam kavu/kafu s mlijekom/mlekom…

    ฤŒitala sam knjigu kad me sestra zvala na mobitel… (when we have “me” and “te” in the sentence, it’s not needed to use “je”, but it’s not incorrect, so you can add it: kad me je sestra zvala.)

    Znala je jer je radila u centru grada…

    Gledala je centar grada…

    …ljude koji su ลกetali, djecu/decu koja su vozila bicikl… (djeca/deca as a collective noun is specific – first part is adjusted to plural, which “djeca/deca” are in reality, but the second part is adjusted to its grammatical gender, and it’s feminine)

    U tom trenutku sam ga ugledala. Sjedio/Sedeo je pored prozora. ฤŒitao je novine, ali nije pio niลกta. Samo je jeo kroasan. Onda je ustao i uzeo je kavu/kafu za poneti.

    Tada sam ustala i ja…

    NOTE that we can not literally translate the past tense, like: Ja sam radila – I am worked. These two parts of the past tense are translated together, as one part. In English past simple – I worked or past continuous – I was working – depending on the context.

    NEGATION IN THE PAST TENSE

    …ali on nije video mene. — Here you can see how to make a negation in the past. Only negate the first part:

    Ja nisam radila, ti nisi radio, mi nismo radili, etc.

    VERBS -JETI/ETI GROUP

    As seen in the first sentence, the verbs of -jeti in Croatian and -eti group in Serbian form the past tense the same way as all the verbs whose infinitives end with -ti, like raditi, gledati, sluลกati…

    However, in Croatian, these verbs are different a little bit only in masculine form. Instead of:

    On je vidje-ti –> vidjeo

    The correct form is:

    On je vidio (“je” changes to “i”)

    The same will be:

    ลพivjeti – Ja sam ลพivio.

    ลพeljeti – Ti si ลพelio.

    But it’s only in masculine form and in Croatian.

    In Serbian, the infinitive ends with -eti so it’s always regular:

    videti –> vide-ti –>On je video, ona je videla, mi smo videli…

    ลพiveti –> Ja sam ลพiveo, ona je ลพivela, oni su ลพiveli…

    VERBS -ฤ†I GROUP

    The next sentence in the text shows an example of how to make the past tense from the verbs that end with -ฤ‡i in the infinitive form, like:

    iฤ‡i (to go), uฤ‡i (to enter, to come in), izaฤ‡i (to go out/to leave), doฤ‡i (to come), naฤ‡i (to find) and more.

    The rule is that you remove the last “i”, change “ฤ‡” with “ลก” and then put the suffixes:

    ao – for masculine

    la – for feminine

    lo – for masculine

    li – for plural

    le – for plural feminine

    These are actually the same suffixes we use with the verbs that end with -ti, only the masculine form is a little bit different (-ao instead of only -o):

    Uลกao je u kafiฤ‡… (Uฤ†I)

    Let’s see other examples of -ฤ‡i verbs in the past tense from the text:

    Iลกla sam u kafiฤ‡. (Iฤ†I)

    Tada sam ustala i ja i izaลกla iz kafiฤ‡a. (IZAฤ†I)

    Exceptions are a few verbs of -ฤ‡i group:

    reฤ‡i (to tell) – rekao, rekla, rekli
    Uลกao je u kafiฤ‡ gdje/gde si ti.โ€œ โ€“ rekla mi je.
    peฤ‡i (to bake) – pekao, pekla, pekli
    obuฤ‡i se (to get dressed) – obukao, obukla, obukli
    moฤ‡i (to be able) – mogao, mogla, mogli
    pomoฤ‡i (to help) – pomogao, pomogla, pomogli

    VERBS -STI GROUP (JESTI & SJESTI/SESTI)

    These verbs lose the last -sti before adding the suffixes:

    Naruฤila sam kavu/kafu i sjela/sela za stol/sto. – SJESTI/SESTI

    Samo je jeo kroasan. – JESTI

    Jesti u restoranu

    QUESTIONS IN THE PAST TENSE

    And the last we need to learn about the past tense is how to make questions.

    CROATIAN

    -long form of the first part:

    Ja sam radila.

    The long form of “sam” is “jesam”. The same is with the rest:

    ti jesi, mi jesmo, vi jeste, oni jesu. The exception is: on, ona je (stays short).

    Jesi + li + radila + ? Jesi li radila? (Did you work?)

    Je li on radio? or Je li radio?

    Jeste li radili?

    Jesu li radili?

    With QUESTION WORDS, it’s used the short form: ล to si radio? ล to si radila? Gdje ste pili kavu? Kada je Marko jeo doruฤak?

    SERBIAN

    In Serbian, just put the phrase “da li” in the beginning:

    Da li si radio? Da li si jela? Da li ste pili kafu?

    Order of the past tense parts

    In the past tense, we also don’t need to use the pronouns (ja, ti, on, ona…) if it’s not necessary. We can remove them but then, just reverse two parts of the past tense:

    Sam iลกla – incorrect

    Iลกla sam – correct

    You can do the same with other -ฤ‡i group verbs. Examples:

    Doลกao sam na posao u 8. ( I came to work at 8)

    Naลกli ste moj mobitel! (You guys found my mobile phone! or You guys have found my mobile phone – present perfect in English is also translated with the past tense in Croatian and Serbian)

    The same is with the verbs that end with -ti:

    Naruฤila sam kavu/kafu s mlijekom/mlekom…

    ฤŒitala sam knjigu…

    Znala je jer je radila u centru grade

    ฤŒitao je novine…

    Let’s practice!

    Make the PAST TENSE form of the following verbs in the mentioned grammatical persons.

    Example: on – gledati

    Answer: je gledao

    If there are two versions (Croatian / Serbian), write the one you want or both (use / ).

    clock.png

    Time’s up

    Find more exercises here

    I

    Uncategorized
  • Imam tuฤ‘u maฤku u torbi/taลกni

    Learn: akuzativ โ€“ the most important grammatical case, possessive pronouns (my, your,his, herโ€ฆ); possessive adjectives

    maฤka u torbi

    CROATIAN VERSION

    Questions

    Kamo Ana ลพeli voditi maฤku?

    Kojeg kuฤ‡nog ljubimca ima Anina obitelj?

    ฤŒiju maฤku Ana nosi u torbi?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – CRO

    Ana ide u ลกkolu, ali mama ju pita: ล to imaลก u torbi?

    Niลกta, kaลพe Ana, ali iz torbe se ฤuje: Mjauu.

    Zapravo, kaลพe mama, koga imaลก u torbi?

    ANA: No dobro, imam maฤku.ย 

    MAMA: ฤŒija je to maฤka?

    ANA: To je moja maฤka.ย 

    MAMA: Tvoja maฤka? Mi imamo samo psa.ย 

    ANA: To nije naลก pas. To je djedov pas.ย 

    MAMA: No dobro, djedov i bakin pas, nema veze. To je isto kao da je tvoj ili moj pas. Ali ฤiju maฤku imaลก u torbi?

    ANA: Maโ€ฆ to je susjedova maฤka.ย 

    MAMA: Maฤka naลกeg susjeda Davida?

    ANA: Ne, maฤka njegove ลพene Sabine.ย 

    MAMA: To je Sabinina maฤka? Joj, moraลก odmah vratiti maฤku! Sabina je luda!

    ANA: Ne, ลพelim iฤ‡i u ลกkolu s maฤkom.ย 

    MAMA: Ne budi luda, pusti maฤku, to je tuฤ‘a maฤka.

    VOCABULARY

    • torba – bag
    • zapravo – actually
    • koga – who in akuzativ form
    • no – well
    • maฤka – cat
    • ฤiji, -a, -o; -i – whose
    • to – that
    • pas – dog
    • nema veze – never mind
    • isto– the same
    • vratiti – to give back
    • lud, -a, -o – crazy
    • ne budi luda – don’t be crazy
    • pustiti – to let, to leave
    • tuฤ‘a – someone’s else

    SERBIAN VERSION

    Questions

    Kamo Ana ลพeli da vodi maฤku?

    Kojeg kuฤ‡nog ljubimca ima Anina obitelj?

    ฤŒiju maฤku Ana nosi u taลกni?

    clock.png

    Time’s up

    Transcription – SRB

    Cyrillic

    ะะฝะฐ ะธะดะต ัƒ ัˆะบะพะปัƒ, ะฐะปะธ ะผะฐะผะฐ ั˜ัƒ ะฟะธั‚ะฐ: ะจั‚ะฐ ะธะผะฐัˆ ัƒ ั‚ะฐัˆะฝะธ?

    ะะธัˆั‚ะฐ, ะบะฐะถะต ะะฝะฐ, ะฐะปะธ ะธะท ั‚ะฐัˆะฝะต ัะต ั‡ัƒั˜ะต: ะœั˜ะฐัƒัƒ.

    ะ—ะฐะฟั€ะฐะฒะพ, ะบะฐะถะต ะผะฐะผะฐ, ะบะพะณะฐ ะธะผะฐัˆ ัƒ ั‚ะฐัˆะฝะธ?

    ะะะ: ะะพ ะดะพะฑั€ะพ, ะธะผะฐะผ ะผะฐั‡ะบัƒ.ย 

    ะœะะœะ: ะงะธั˜ะฐ ั˜ะต ั‚ะพ ะผะฐั‡ะบะฐ?

    ะะะ: ะขะพ ั˜ะต ะผะพั˜ะฐ ะผะฐั‡ะบะฐ.ย 

    ะœะะœะ: ะขะฒะพั˜ะฐ ะผะฐั‡ะบะฐ? ะœะธ ะธะผะฐะผะพ ัะฐะผะพ ะฟัะฐ.ย 

    ะะะ: ะขะพ ะฝะธั˜ะต ะฝะฐัˆ ะฟะฐั. ะขะพ ั˜ะต ะดะตะดะธะฝ ะฟะฐั.ย 

    ะœะะœะ: ะะพ ะดะพะฑั€ะพ, ะดะตะดะธะฝ ะธ ะฑะฐะบะธะฝ ะฟะฐั, ะฝะตะผะฐ ะฒะตะทะต. ะขะพ ั˜ะต ะธัั‚ะพ ะบะฐะพ ะดะฐ ั˜ะต ั‚ะฒะพั˜ ะธะปะธ ะผะพั˜ ะฟะฐั. ะะปะธ ั‡ะธั˜ัƒ ะผะฐั‡ะบัƒ ะธะผะฐัˆ ัƒ ั‚ะพั€ะฑะธ?

    ะะะ: ะœะฐโ€ฆ ั‚ะพ ั˜ะต ะบะพะผัˆะธั˜ะธะฝะฐ ะผะฐั‡ะบะฐ.ย 

    ะœะะœะ: ะœะฐั‡ะบะฐ ะฝะฐัˆะตะณ ะบะพะผัˆะธั˜ะต ะ”ะฐะฒะธะดะฐ?

    ะะะ: ะะต, ะผะฐั‡ะบะฐ ัšะตะณะพะฒะต ะถะตะฝะต ะกะฐะฑะธะฝะต.ย 

    ะœะะœะ: ะขะพ ั˜ะต ะกะฐะฑะธะฝะธะฝะฐ ะผะฐั‡ะบะฐ? ะˆะพั˜, ะผะพั€ะฐัˆ ะพะดะผะฐั… ะดะฐ ั˜ะพั˜ ะฒั€ะฐั‚ะธัˆ ะผะฐั‡ะบัƒ! ะกะฐะฑะธะฝะฐ ั˜ะต ะปัƒะดะฐ!

    ะะะ: ะะต, ะถะตะปะธะผ ะดะฐ ะธะดะตะผ ัƒ ัˆะบะพะปัƒ ัะฐ ะผะฐั‡ะบะพะผ.ย 

    ะœะะœะ: ะะต ะฑัƒะดะธ ะปัƒะดะฐ, ะฟัƒัั‚ะธ ะผะฐั‡ะบัƒ, ั‚ะพ ั˜ะต ั‚ัƒั’ะฐ ะผะฐั‡ะบะฐ.

    Latin

    Ana ide u ลกkolu, ali mama ju pita: ล ta imaลก u taลกni?

    Niลกta, kaลพe Ana, ali iz taลกne se ฤuje: Mjauu.

    Zapravo, kaลพe mama, koga imaลก u taลกni?

    ANA: No dobro, imam maฤku.ย 

    MAMA: ฤŒija je to maฤka?

    ANA: To je moja maฤka.ย 

    MAMA: Tvoja maฤka? Mi imamo samo psa.ย 

    ANA: To nije naลก pas. To je dedin pas.ย 

    MAMA: No dobro, dedin i bakin pas, nema veze. To je isto kao da je tvoj ili moj pas. Ali ฤiju maฤku imaลก u taลกni?

    ANA: Maโ€ฆ to je komลกijina maฤka.ย 

    MAMA: Maฤka naลกeg komลกije Davida?

    ANA: Ne, maฤka njegove ลพene Sabine.ย 

    MAMA: To je Sabinina maฤka? Joj, moraลก odmah da joj vratiลก maฤku! Sabina je luda!

    ANA: Ne, ลพelim da idem u ลกkolu sa maฤkom.ย 

    MAMA: Ne budi luda, pusti maฤku, to je tuฤ‘a maฤka.

    VOCABULARY

    • ั‚ะฐัˆะฝะฐ / taลกna– bag
    • ะทะฐัˆั€ะฐะฒะพ / zapravo – actually
    • ะบะพะณะฐ / koga – who in akuzativ form
    • ะฝะพ / no – well
    • ะผะฐั‡ะบะฐ / maฤka – cat
    • ั‡ะธั˜ะธ, -ะฐ, -ะพ / ฤiji, -a, -o; -i – whose
    • ั‚ะพ / to – that
    • ะฟะฐั / pas – dog
    • ะฝะตะผะฐ ะฒะตะทะต / nema veze – never mind
    • ะธัั‚ะพ / isto– the same
    • ะฒั€ะฐั‚ะธั‚ะธ / vratiti – to give back
    • ะปัƒะด, -ะฐ, -ะพ / lud, -a, -o – crazy
    • ะฝะต ะฑัƒะดะธ ะปัƒะดะฐ / ne budi luda – don’t be crazy
    • ะฟัƒัั‚ะธั‚ะธ / pustiti – to let, to leave
    • ั‚ัƒั’ะฐ / tuฤ‘a – someone’s else

    Translation

    Ana ide u ลกkolu, ali mama ju pita: ล to/ลกta imaลก u torbi/taลกni?

    Ana goes to school, but her mom asks her: What do you have in your bag?

    Niลกta, kaลพe Ana, ali iz torbe/taลกne se ฤuje: Mjauu.

    Nothing, says Ana, but there comes a sound from the bag: Meow.

    Zapravo, kaลพe mama, koga imaลก u torbi/taลกni?

    Actually, says mom, whom do you have in your bag?

    ANA: No dobro, imam maฤku.ย 

    ANA: Well okay, I have a cat.

    MAMA: ฤŒija je to maฤka?

    MOM: Whose cat is that?

    ANA: To je moja maฤka.ย 

    ANA: That’s my cat.

    MAMA: Tvoja maฤka? Mi imamo samo psa.ย 

    MOM: Your cat? We have only a dog.

    ANA: To nije naลก pas. To je djedov/dedin pas.ย 

    ANA: That’s not our dog. That’s grandpa’s dog.

    MAMA: No dobro, djedov i bakin pas, nema veze. To je isto kao da je tvoj ili moj pas. Ali ฤiju maฤku imaลก u torbi/taลกni?

    MOM: Well okay, grandpa’s and grandma’s dog, never mind. That’s the same like he’s your or my dog. But whose cat do you have in your bag?

    ANA: Maโ€ฆ to je susjedova maฤka.ย 

    ANA: Ehh… that’s our neighbor’s cat.

    MAMA: Maฤka naลกeg susjeda Davida?

    MOM: Our neighbor David’s cat?

    ANA: Ne, maฤka njegove ลพene Sabine.

    ANA: No, his wife Sabina’s cat.ย 

    MAMA: To je Sabinina maฤka? Joj, moraลก odmah vratiti maฤku! Sabina je luda!

    MOM: That’s Sabina’s cat? Oh, you have to give the cat back immediately! Sabina is crazy!

    ANA: Ne, ลพelim iฤ‡i u ลกkolu s maฤkom.ย 

    ANA: No, I want to go to school with the cat.

    MAMA: Ne budi luda, pusti maฤku, to je tuฤ‘a maฤka.

    MAMA: Don’t be insane, leave the cat, that’s a stranger’s cat.

    Analysis

    AKUZATIV of PRONOUNS

    We learned how the nouns change in akuzativ form – when you have a direct object in the sentence.

    Mama pita Anu.ย 

    Ana pita mamu.ย 

    And when we use the pronouns to avoid repeating the same noun, we also need to decline the pronoun.

    Ana ide u ลกkolu, ali mama ju pita: ล to imaลก u torbi?

    Ana ide u ลกkolu, ali mama pita Anu. โ†’ Instead of repeating Ana again, we put the pronoun โ€œonaโ€ but in akuzativ form. โ€œOnaโ€ in akuzativ sounds โ€œjuโ€.

    Hereโ€™s masculine and neutral form – ga.

    Marko ide u ลกkolu, ali mama ga pita. (Marko is going to the school but mom is asking him.)

    Ti – Ti ideลก u ลกkolu, ali mama te pita. (You are going to the school but mom is asking you.)

    Mi – Mi idemo u ลกkolu, ali mama nas pita. (We are going to the school but mom is asking us.)

    Vi – Vi idete u ลกkolu, ali mama vas pita. (You guys are going to the school but mom is asking you.)

    Oni, one – Oni idu u ลกkolu, ali mama ih pita.ย  (They are going to the school but mom is asking them.)

    Koga, ลกto/ลกta?

    Not only the pronouns but we need to change the question word who adjusting it to akuzativ.ย 

    Thatโ€™s why we CAN NOT say:

    Tko imaลก u torbi? / Ko imaลก u taลกni?

    Meaning Whom do you have in your bag? But we need to change tko/ko to akuzativ form:

    Koga imaลก u torbi/taลกni?

    When using the word ลกto/ลกta, it doesnโ€™t change in akuzativ.ย 

    ล to imaลก u torbi? / ล ta imaลก u taลกni? – Imam mobitel.

    What do you have in your bag? – I have my mobile phone.

    ฤŒiji, ฤija, ฤije?

    Hereโ€™s one more question word that means whose – ฤiji.

    But this is masculine form. That means you use it with a masculine word:

    ฤŒiji je to pas?

    But with feminine word, it change to ฤija – ฤŒija je to maฤka?

    In the neutral form, itโ€™s ฤije – ฤŒije je to dijete/dete?

    In the plural, itโ€™s again ฤiji – ฤŒiji su to psi? Or ฤŒije if we talk only about females – ฤŒije su to maฤke?

    And it can be declined – Ali ฤiju maฤku imaลก u torbi? โ†’ Here we have a verb that requires akuzativ – imati – so we changed โ€œฤija maฤkaโ€ to akuzativ form.

    EXPRESSING POSSESSION

    Hereโ€™s how to explain whose is something or someone – how to express โ€˜s (neighbourโ€™s, Philipโ€™s, Anaโ€™sโ€ฆ)

    If the person who possesses it is male, add – ov (bratov, Filipov)

    If the person is female, add – in (Ana โ†’ Anin, mama โ†’ mamin)

    No dobro, djedov i bakin pas, nema veze.

    NOTE!

    If we have a word that signifies a male person in reality but it’s feminine grammatically, such as – deda, komลกija, kolega – we put the feminine suffix – in.

    Example: To je komลกijina maฤka.

    When the object of possession is a feminine word, put โ€œaโ€ at the end:

    Susjed + ov + a maฤka

    Mam(a) + in + a maฤka

    But in masculine, itโ€™s not needed : susjed + ov pas, mam(a) + in pas

    And did you notice akuzativ form of โ€œpasโ€? – Itโ€™s psa, not pasa – โ€œaโ€ is removed.

    “Genitiv way” of expressing possession

    Maฤka naลกeg susjeda Davida

    Here is one more way how to express possession – by using genitiv. Use it when you have 3 words (my momโ€™s dog – moja mama + pas) while the suffixes described above are used when you have two words (neighbourโ€™s dog – susjed + pas โ†’ susjedov pas)

    Here’s how to use genitiv:

    My momโ€™s dog:

    Moja mama + pas

    Pas + moja mama in GENITIV โ†’ pas moje name

    Just like in the text: maฤka njegove ลพene Sabine

    This is feminine, and now the masculine form is:

    Pas mojeg susjeda.

    We use genitiv for even more that 3 words

    His wife Sabinaโ€™s cat โ†’ maฤka njegove ลพene Sabine

    Bolded is all in genitiv

    POSSESSIVE PRONOUNS

    We learned how to make possessive adjectives and now letโ€™s review possessive pronouns:

    My – moj, moja, moje; moji, moje

    All the possessive pronouns have 5 forms:

    Masculine, feminine, neutral; plural masculine, plural feminine

    [Yes, some forms are the same – neutral singular and plural feminine, but we get the difference from the context: moje dijete/dete – my child, moje maฤke – my cats]

    Your – tvoj, tvoja, tvoje; tvoji, tvoje

    To je isto kao da je tvoj ili moj pas. (pas is a masculine word)

    *To je moja maฤka. (maฤka is a feminine word so the pronoun “moj” gets the suffix -a)

    His – njegov, njegova, njegovo; njegovi, njegove

    Her:

    Croatian: njezin, njezina, njezino; njezini, njezine

    Serbian: njen, njena, njeno; njeni, njene

    Our – naลก, naลกa, naลกe; naลกi, naลกe

    Your (plural, used for group of people or for one person when talking in the formal way) – vaลก, vaลกa, vaลกe; vaลกi, vaลกe

    Their – njihov, njihova, njihovo; njihovi, njihove

    One NOTE in the end – you noticed that neutral gender changes:

    sometimes there is -e, and sometimes -o.

    That depends on the last letter – after j and ลก (moj, tvoj, naลก, vaลก) it comes -e, and after the rest it comes -o (njegovo, njezino, njihovo).

    Make the possession by using genitiv.

    Example:

    moja sestra + soba (my sister’s room)

    Answer: soba moje sestre

    Consider if the nouns that must be changed to genitiv are singular or plural.

     

    In the examples with different Croatian and Serbian words, write your answers in any of these languages.

    clock.png

    Time’s up

    Find more exercises to practice

    I

    Uncategorized
  • Personal pronoun declension

    Do you recognize what “mu”, “joj”, “ju”, ga” and other short strange words mean? Do you know how to use them in sentences? Try out! Practice declining personal pronouns here.

    Make the short answers by using the pronouns, like in the example.

    • Example โ€“ primjer:
    • Jesi li dobio poruku? / Da li si dobio poruku?
    • Da, dobio sam ju.
    Jesi li poslao poruku Ivanu? / Da li si poslao poruku Ivanu?

    Gleda li Marko utakmicu s Filipom? / Da li gleda Marko utakmicu s Filipom?

    Hoฤ‡eลก li ostaviti paket kod Lucije? / Da li ฤ‡eลก ostaviti paket kod Lucije?

    Jesi li rekao mami da ideลก na party? / Da li si rekao mami da ideลก na parti?

    Jesi li mi rekao da ideลก na kavu? / Da li si mi rekao da ideลก na kafu?

    clock.png

    Time’s up

    More exercises

    I

    Uncategorized
  • All cases and tenses in Serbo-Croatian – exercises

    Practice combining all the grammatical cases and tenses by making the sentences and more exercises.

    Make the sentences in all the tenses from the following words.

    Example:

    • Ja (m) + iฤ‡i + u + muzej + s + sestra
    • PRESENT: Idem u muzej sa sestrom.
    • PAST: Iลกao sam u muzej sa sestrom.
    • FUTURE: Iฤ‡i ฤ‡u u muzej sa sestrom.

     

    NOTE!

    Please write the sentences with a dot so the system can mark them as correct.

    Marta + voziti + brzo + u + guลพva

    Present:
    Past:
    Future:

    Monika i Jakov + biti + u + brak

    • PRESENT:
    • PAST:
    • FUTURE:

    Mama + pitati + tata + kako+ biti + brat (Mama: "Kako je brat?")

    • PRESENT:
    • PAST:
    • FUTURE:

    Paula i Josipa + traลพiti + omiljena majica + u + ormar

    • PRESENT:
    • PAST:
    • FUTURE:

    Gospodin i gospoฤ‘a Baniฤ‡ + jesti + veฤera + zajedno + u + njihova kuhinja

    • PRESENT:
    • PAST:
    • FUTURE:

    clock.png

    Time’s up

    Practice more

    I

    Uncategorized
  • Adjectives and nouns in AKUZATIV – exercises

    You must be logged in to view this content.

    Log in here.

    If you don’t have an account, choose the best membership plan for you and register!

     

    I

    Uncategorized
  • Imperativ in Serbo-Croatian – exercises

    You must be logged in to view this content.

    Log in here.

    If you don’t have an account, choose the best membership plan for you and register!

     

    I

    Uncategorized
Previous Page
1 … 3 4 5 6 7 8
Next Page

Privacy Policy

Terms of Use

Impressum

  • Home
  • Audio Story
    • Beginner Level
    • Intermediate
    • Advanced
  • Grammar Exercises
    • Exercises By Level
    • Grammatical Cases
    • Grammatical Tenses
  • Audio Novels
  • Video Lessons
  • Blog
  • About me & Contact
  • Register
  • Login
  • Account

Follow us

YouTube

Instagram

Proudly powered by WordPress